Mozartov je grad istodobno i Karajanov – ta dva glazbena titana učinila su Salzburg nezaobilaznim središtem klasične glazbe u koji hrle svi koji je vole izvoditi i slušati, koji u njoj uživaju i s kojom se životno napajaju. Još od djelovanja Karajana tamo ekskluzivno pravo na redovite festivalske sezone imaju dva najjača svjetska glazbena ansambla - Berlinska i Bečka filharmonija - prva na uskršnjem, druga na ljetnom festival Salzburger Festspiele u prijevodu na hrvatski Salzburške svečane igre.
U probranom se društvu sada u redovitoj koncertnoj sezoni Velike festivalske dvorane - koju je svojedobno inicirao graditi te Straussovim "Kavalirom s ružom" i otvorio sam Karajan - našla naša Zagrebačka filharmonija, nastupivši na poziv središnje gradske koncertne direkcije Salzburger Kulturereinigung zadužene za koncertnu ponudu dvorane mimo velikih festivala. Otvorila je koncertnu godinu 15. i 16. siječnja, pred ogromnim, ali posve ispunjenim gledalištem od 2179 sjedala (u velikom Lisinskom ih je, primjerice, 1800), u pretplatama Majstorska glazba i Svijet glazbe, u punom sjaju šarolike glazbe, od srčanih romantičnih Skandinavaca Sibeliusa i Griega, sve do suvremenog udaraljkaškog "puta oko svijeta u trideset minuta" koncerta "zamrznutog u vremenu", kako glasi naslov udaraljkaškog solističkog koncerta na programu - "Frozen in Time".
Time se orkestar vratio u tu dvoranu nakon šest godina izbivanja, jer je pandemijske 2020. završena niska njegovih tamošnjih novogodišnjih koncerata pod vodstvom tadašnjeg austrijskog šef-dirigenta Zagrebačke filharmonije, Davida Danzmayra. No, dok su to tada bile prpošne matineje s prigodnim valcerima i polkama, sada je ljestvica dignuta na višu razinu ozbiljnih cjelovečernjih koncerata kao rezultat suradnje orkestra i njegova aktualnog šef-dirigenta, Poljaka Dawida Runtza, s - austrijskim violinistom Benjaminom Schmidom. Schmid je kao solist prije dvije sezone nastupio uz naše Filharmoničare u Lisinskom i, kako kaže, zaljubio se u njihov zvuk i emotivnu suptilnost muziciranja, a kako je sam umjetnički ravnatelj spomenute koncertne direkcije Salzburger Kulturvereinigung, pozvao ih je u Salzburg. Dao im je u zadatak da za tu prigodu pripreme Sibeliusovu raskošnu simfonijsku pjesmu "Finlandia", obje suite Griegove popularne scenske glazbe za Ibsenovu dramu "Peer Gynt", ali ih je zamolio i da sada u Salzburgu ponove jedno djelo iz svoje sezone: energični koncert za udaraljke i orkestar "Frozen in Time" Izraelca s američkom adresom Avnera Dormana pisanog za proslavljenog salzburškog udaraljkaša Martina Grubingera.
Kako se on prije nekoliko godina povukao iz koncertne karijere, njegovo je mjesto u promoviranju tog privlačnog djela preuzela njegova nekadašnja učenica, Njemica bugarskih korijena Vivi Vassileva kojoj je kao salzburškoj studentici bilo iznimno drago sada djelo izvesti u gradu koji dobro poznaje. Kako je prije nekoliko mjeseci u ovoj sezoni već sa Zagrebačkom filharmonijom i maestrom Runtzom isto djelo svirala u Lisinskom (koncert je bio u Crvenom ciklusu orkestra 16. listopada), bilo joj je lakše prepustiti se sjajnoj akustici Salzburške festivalske dvorane u obje večeri i dati sve od sebe. Raspametila je salzburšku publiku u kojoj prevladavaju tradicionalni glazbeni ljubitelji starije životne dobi i svi su se bez obzira na godine uz ovacije spremno digli na noge na što je solistica odgovorila vlastitim djelima u dodacima - marimbističkom "Trakijskom fantazijom" i Kadencom divljih udara na dobošu s nadljudskom koordinacijom brzine i boja udara.
Orkestar je u svim djelima zvučao maestralno, tako da je nakon popularnih Griegovih stavaka koji završe tugaljivom "Solvejginom pjesmom" publika srčano pljeskala i tapkala nogama, kako inače u tim krajevima ispraćaju glazbenike. Pravo je oduševljenje izmamio dodatak – prštavi plesni ritmovi hrvatskog folklora u "Simfonijskom kolu" Jakova Gotovca, prema ideji maestra Runtza koji je uz orkestar na završetku večeri kompletno gledalište ponovno digao na noge. Izlazeći iz dvorane među publikom su se mogle čuti riječi poput "Wunderschön" i "Fantastisch", pri čemu su neki prepoznali hrvatskog skladatelja koji se nekoć redovito izvodio po Europi, poglavito na njemačkom govornom području. Ostala je tinjati nada da će se taj običaj vratiti, te da će njegov "Ero s onoga svijeta" kao naša najbolja opera jednom biti na programu nekog od prestižnih salzburških festivala.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....