Na Odsjeku za povijest Hrvatskih studija ovih se dana održava međunarodna konferencija tijekom koje četrdeset predavača predstavlja najnovija istraživanja vezana uz putnike, umjetnost i arhitekturu starog Egipta na prostorima bivših država Habsburške Monarhije.
U sklopu konferencije večeras se u Mimari otvara izložba “Egipat u Hrvatskoj: hrvatska fascinacija starim Egiptom” autora Mladena Tomorada i suradnika, muzejskih i znanstvenih institucija. Izlošci vezani uz stari Egipat uglavnom su iz Muzeja Mimara, ostala se građa predstavlja putem fotografija, panoa, karata te digitalne platforme croato-aegyptica.starapovijest.eu iza koje stoji Tomorad sa suradnicima. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj oko 5000 predmeta vezanih uz razdoblje drevnog Egipta, 4000 u muzejima i još 1000 u privatnim zbirkama. Tomorad je diplomirao povijest, a egiptologijom se, na kojoj je magistrirao i doktorirao, bavi od 1998. godine. Napisao je nekoliko knjiga o tom području, neke i za englesko govorno područje. Osim u Zagrebu, egiptologiju je studirao i na Sveučilištu u Manchesteru. Autor je i udžbenika na tu temu, a za povijest se zainteresirao već u osnovnoškolskoj dobi.
Mladen Tomurad
Ideju za izložbu dobio je na međunarodnoj konferenciji u Beču koja se bavila Egiptom, i uz koju je bila izložba fotografija Antonija Beate, britansko-talijanskog fotografa koji je snimao Egipat u 19. stoljeću: “Sjetio sam se da kod nas postoje fotografije u Dubrovačkim muzejima koje se nisu izlagale. Općenito, mislim da se o toj temi u široj javnosti kod nas malo zna”.
Putopisi izloženi na izložbi
Pogrebna stela
Uz izložbu se najavljuje, dakle, da postoji 5000 predmeta vezanih uz razdoblje drevnog Egipta kod nas, što je poprilično velika brojka. Tko su privatni kolekcionari s ovog područja kod nas, koji imaju petinu tih predmeta? - Kod Kutine postoji jedan kolekcionar koji ima više od 500 predmeta, a kako je puno putovao još od 70-ih, skupio ih je na putovanjima. U Varaždinu je zbirka koju je obitelj naslijedila od svojih predaka iz 19. stoljeća, oni su bili plemići, vjerojatno i konzuli, i također su puno putovali. Nije riječ o puno predmeta, no vrlo su vrijedni i oni su kasnije iz obiteljskog dvorca Križovljan preneseni u Gradski muzej Varaždin. Važna je iz te varaždinske zbirke pogrebna stela Mery-Mery-ja, na temelju natpisa utvrđeno je da je stela posvećena Mery Mery-ju koji je bio pisar i nadglednik obrtnika faraona Amenhotepa III. i nadglednik faraonove kćeri Satamūn, to je vrlo lijepa stela iz visokih slojeva tadašnjeg društva. Također imaju vrlo važan set kanopa. Kada sam s kolegom Igorom Uranićem predstavio u Varaždinu ovu zbirku (obitelji Paszthory-Varady), još mi se nekoliko ljudi javilo u ovom gradu sa svojim predmetima vezanim uz razdoblje. Važna je i zbirka braće Amerling, koja su u 19. stoljeću 40 godina živjela u Egiptu i nakon što su se vratili 1882., donirali zbirku tadašnjem Domorodnom muzeju, danas Dubrovačkim muzejima - tumači naš sugovornik. Izložba ima dvadeset i jedno poglavlje. Prati povijest, najavljuje se, prisutnosti egipatskih predmeta od 1. tisućljeća prije Krista, kad je prva velika grupa predmeta putem trgovaca došla na područje Dalmacije, a širili su se i kultovi, pa sve do danas. Tijekom prvog tisućljeća pr. Kr. na našu obalu, dakle, pristižu prvi staroegipatski predmeti u obliku kipića i amuleta koje su razni trgovci i pomorci donijeli kao element razmjene dobara, a trgovačkim se vezama utjecaj sve više širi, pa su od 2. stoljeća prije Krista razni simboli i predmeti vezani uz širenje kultova, Izide, Ozirisa, Horusa, Apisa, Serapisa i sl.
Utjecaj na umjetnike
Slijedi velika pauza, od 4. stoljeća kad su poganski kultovi bili zabranjeni pa do početka 16., kada ponovno počinje zanimanje za ovo područje, s prvim velikim kolekcionarima. Neke od njih posebno su istraživali za izložbu: “U 16. stoljeću javlja se Juraj Hus Rasinjanin, na temelju čijeg smo putovanja i opisa Egipta napravili i rekonstruirali karte. Nažalost, imena drugih putnika tog doba, a sigurno ih je bilo, ostaju nepoznanicom. Pokazat ćemo i putopise i crteže Jakova Šašela, Karlovčanina koji je u drugoj polovici 19. stoljeća također putovao Egiptom i bilježio što vidi. Pratimo izložbom i istraživanja Grge Novaka, Petra Lisičara, Petra Selema, koji su teorijom dali važne doprinose. Potom, bavimo se temom kako je stari Egipat utjecao na umjetnike, primjerice na Ivana Meštrovića, koji je 1927. supruzi pisao razglednice iz Egipta, koje također izlažemo ili Vladimira Nazora koji je napisao djelo “Od Splita do piramida”. Neko su vrijeme bila popularna i putovanja koja je organizirao jugoslavenski Lloyd, pa smo tome posvetili pozornost. Prikazujemo privatne filmske zapise obitelji Deutsch-Maceljski. Bavimo se iseljeništvom, primjerice, Grga Novak koji je boravio u Egiptu opisivao je radove arhitekata koji su živjeli u Kairu i Aleksandriji. Bavimo se i, primjerice, razdobljem nesvrstanih, suradnjom Tita i Nasera. Imamo fotografije Tita i Jovanke ispred Abu Simbela 1962. Tito je dobio od Egipta neke predmete koji se sada čuvaju u Muzeju Jugoslavije. Jugoslavija je ranih 70-ih dobila pravo na egiptološka istraživanja, no nikad nisu realizirana i tome je posvećeno mnogo pozornosti na izložbi”, kaže naš sugovornik. A zašto tadašnja Jugoslavija nije realizirala istraživanja u Egiptu, unatoč prilici koju spominje? “Svađali su se Ljubljana, Zagreb i Beograd nisu se mogli dogovoriti tko će to istraživati, i na kraju nije ništa realizirano, to je u poglavlju koje se zove neispunjena očekivanja. Tko zna, da se to realiziralo, možda bismo danas bili na svjetskoj sceni na ovom području.” To je bilo po principu tko iskopa njegovo je, pitam ga?
“Dijelilo se na principu dogovora.”
Glava faraona
Na izložbi koja se večeras otvara u Mimari dobrim su dijelom i predmeti vezani uz Egipat, a iz ovog muzeja. Koliko im je potrebna reatribucija, kao što je bila potrebna nekim drugim umjetninama iz zbirke? Koliko su autentični?
Piramide u Egiptu
“U Mimari ima petstotinjak predmeta i vrlo su zanimljivi. Istaknuo bih lijepu glavu faraona. Znamo da je glava faraona, no nažalost, ne znamo kojeg. Pokušao sam to otkriti na temelju lica s međunarodnim stručnjacima koji se bave fizionomijom, i oni su mi rekli da je riječ o faraonu iz doba srednjeg kraljevstva. Za predmete nije sporno da su originali, neke je treba reatribuirati ili im dati nove datacije, no kako sam se puno bavio ovom zbirkom, sve je to već učinjeno. U ovom muzeju imaju što drugi nemaju, npr. nemaju preddinastijske i ranodinastijske predmete”, kaže naš sugovornik. A kao najvažniji predmet iz ovog razdoblja na području Hrvatske, izdvaja sfinge s Peristila u Splitu: “Sfinge su autentični komadi, car Dioklecijan ih je donio u Split. Pronađeno je dvanaest, trinaest komada, no pretpostavlja se da ih je bilo više.