Umjetnica Dita Von Teese spremila je novu burlesku u Londonu koja spaja glamur, striptiz i humor te tako ponovno otvara raspravu o ovoj vrsti umjetničkog oblika. Iako je burleska bila vrlo popularna 2000-tih, a posljednjih ju je godina, barem tako piše BBC, zamijenio drag, ovaj bi umjetnički žanr ponovno mogao postati omiljen i tražen.
"Mislim da zapravo doživljava pravu renesansu – posvuda u svijetu", kaže burleskna izvođačica Tosca Rivola koja je s Von Teese u novoj predstavi "Diamonds and Dust". Uskoro se otvara i "Burlesque the Musical" na West Endu, kazališna verzija filma iz 2010. s pjevačicama Christinom Aguilerom i Cher u glavnim ulogama, a na svjetski poznatom Fringe festivalu u Edinburghu ovog ljeta održat će se novi Međunarodni burleskni festival, na pet lokacija tijekom cijelog mjeseca.
Ipak, je li to doista povratak ovoga kabaretskog žanra ili je u pitanju milenijska nostalgija? "Burlesque the Musical" cilja istu milenijsku publiku koja se okupila oko drugih filmskih adaptacija u mjuzikle kao što su "Cruel Intentions", "Mean Girls", "Legally Blonde" i "Clueless" jer, iako su prisutni na društvenim mrežama, nema puno dokaza da generacija Z otkriva ovaj žanr, osim možda istinskih zaljubljenika u njega.
Inače, burleska potječe iz viktorijanske Britanije, kada je trupa The British Blondes Lydije Thompson 1868. posjetila New York i njihova kombinacija parodije, humora, pjevanja, plesa i izazovnih kostima postala senzacija.
Will Ferrel pretvara svoj filmski hit o Eurosongu u glazbeni show za kazalište
"Korijen riječi ‘burle’ dolazi iz talijanskog i znači satira, a burlesku su izvorno stvorile izvođačice ženskog prava glasa čiji je cilj bio zauzeti javni prostor i ne biti ograničene patrijarhalnim idejama o tome što znači biti žena. Burleska je u svojoj osnovi revolucionarni feminizam – ponovno osvajanje ženske seksualnosti", smatra Kay Siebler, docentica na Sveučilištu Nebraska Omaha.
Prvi burlesque performance u Hrvatskoj
No, burleska se u Americi razvila u vlastiti žanr, koji se više pomicao u smjeru striptiza, dok je u Europi to postajao kabaret, posebno u klubovima u Parizu i Berlinu. Von Teese, koja je svoje početke imala u striptiz klubovima, prisjetila se kako se njezina publika kroz godine mijenjala.
"Tijekom 90-ih bila sam vrlo pod hetero muškim pogledom. Ali oko 2002. moja je publika postala uglavnom ženska. Onda se rodila i neo-burleska u SAD-u. Do sredine 2000-tih, uz pomoć filmova kao što su ‘Moulin Rouge‘ i ‘Chicago‘, burleska je potaknula širi trend vintage glamura i dominirala pozornicama kabaret klubova diljem svijeta i to kao umjetnički oblik koji stvaraju žene, za žene. Mislim da se to dogodilo zato što je burleska rezonirala s ljudima i osjećali su kao da imaju dopuštenje uživati u glamuru i prigrliti svoju senzualnost", ispričala je.
No, iako je 2000-tih ovaj umjetnički oblik bio popularan i tada je izazivao kontroverze i poticao rasprave u društvu. Jedna od njih bila je i: "Je li to uopće umjetnosti ili tek zabava u kojoj žene paradiraju u korzetima i halterima, takozvani striptiz s umjetničkim pretenzijama?" No, i u 2025. godini ovaj izvođački žanr također izaziva rasprave u društvu, iako je možda umjetnička vrijednost sada manje upitna, neki će se zapitati što burleska predstavlja danas kada je u pitanju feminizam.
Novinarka Holly Williams, koja je pogledala "Diamonds and Dust", smatra ovaj oblik izvedbe pomalo nazadnim. "Iako dolaze iz različitih etničkih sredina, plesačice prikazuju uski ideal ljepote nalik Barbie: vitke, duge noge, bujne grudi, duga kosa, puno ružičaste i šljokica. Iako su sve izvrsne izvođačice – neke cirkuske vještine su me ostavile bez daha – sve je djelovalo dosadno ‘straight‘ i sterilno, kao Victoria’s Secret revija", opisala je.
Nakon ljetne pauze burleska ponovno u Zagrebu
Siebler tvrdi da je "izvorna burleska bila društveni komentar o tome što znači biti žena, a to je potpuno odsutno iz ove vrlo represivne, pasivne i obesnažene verzije ženske seksualnosti". Koketna ženstvenost, kako to naziva, je "patrijarhalni scenarij koji su žene internalizirale i prihvatile kao ‘moć je u mojoj seksualnosti’".
No, Wilson smatra drugačije: "Burleska se danas otvorila queer osobama, starijim ženama, mlađim muškarcima, trans osobama, radničkoj klasi žena. Uključuje različite ljude koji žele istražiti što znači biti seksi, što znače stereotipi. Stvarno vidim feminističku vrijednost burleske. To je nevjerojatno važan siguran prostor za žene da promisle što njihova tijela znače."
Ipak, jedno je sigurno, Burleska pleše po tankoj granici između nostalgije i provokacije, komercijale i subverzije, regresivnosti i oslobađanja i, čini se, više ne postavlja pitanje što je, već kome ona danas govori.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....