OGLEDALO NAŠEG VREMENA

Uoči premijere velikog Dostojevskog: ‘Idiot‘ nam je danas potrebniji nego ikad prije

Idiot
Aleksandra Stojaković Olenjuk, Deni Sanković, Petar Baljak

 /Darija Jelinčić
Riječki HNK premijerno izvodi predstavu ‘Idiot‘ Fjodora Mihajloviča Dostojevskog u adaptaciji Ivora Martinića i režiji Janusza Kice
Riječki HNK premijerno izvodi predstavu ‘Idiot‘ Fjodora Mihajloviča Dostojevskog u adaptaciji Ivora Martinića i režiji Janusza Kice

Prva premijera riječkog HNK-a Ivana pl. Zajca u novoj kazališnoj sezoni predstava je "Idiot" Fjodora Mihajloviča Dostojevskog u adaptaciji Ivora Martinića i režiji Janusza Kice te u izvedbi ansambla Hrvatske drame. Premijerna izvedba na programu je u petak, 25. rujna 2026., s početkom u 19.30 sati.

U ovom projektu u režiji Janusza Kice, "Idiot" postaje polazište za suvremeni dramski tekst Ivora Martinića. Kicina redateljska poetika, precizna, suzdržana i duboko psihološka, susreće se ovdje s novim, aktualnim glasom domaćeg autora, otvarajući prostor između klasike i sadašnjeg trenutka. U tom susretu nastaje kazalište koje promatra suvremenog čovjeka onako kako je Dostojevski promatrao čovjeka 19. stoljeća, a "Idiot" tako postaje i ogledalo našeg vremena i svijeta u kojem je dobrota i dalje radikalna gesta.

"Živimo u svijetu koji postaje sve glasniji, sve brži i sve površniji. U takvom svijetu roman "Idiot" djeluje gotovo kao uljez. Dostojevski ulazi duboko u ljudsku psihu; ništa u njemu nije površno ni jednostavno. Naprotiv, sve je složeno. Kao da roman na trenutak zaustavlja vrijeme i kao da nas poziva da se zagledamo u sebe. A istodobno nas snažno podsjeća na naše ponore i na svu složenost ljudskog bića. Taj nas je osjećaj stalno pratio u procesu rada", ističe redatelj Janusz Kica te dodaje kako Ivor Martinić od opsežnog materijala stvara svojevrstan destilat. "Plete mrežu dijaloških prizora i istražuje unutarnja stanja i stavove nekoliko mladih ljudi čiji se sasvim slučajni susret postupno pretvara u bolnu bliskost, da bi naposljetku završio tragedijom. Osvjetljava njihove intimne odnose i međusobne ovisnosti. Pritom se, čini se, pita, a i mi zajedno s njim, je li strast još uvijek moguća na pozornici? Jer likovi Dostojevskog su, u svakom slučaju, žrtve vlastitih strasti."

Glumac Deni Sanković, koji tumači glavnu ulogu, kneza Miškina, kaže: "Divno je imati priliku svoj glas i srce predati tako dobroj, iskrenoj i empatičnoj, dječjoj, neiskvarenoj duši kakva je Miškinova. Čitajući roman, vrlo brzo i snažno sam se sprijateljio s njime i želim da nas Miškinova dobrota podsjeti što je zapravo vrijedno na ovom svijetu i zašto smo toliko odlutali od toga." Kaže i kako je veliko zadovoljstvo raditi s Januszom Kicom, ali i cijelim glumačkim ansamblom. "Jedva čekam da svjedočite njihovoj strasti i talentu te da s nama otvorite još jednu sezonu u "Zajcu", uz ovaj snažan roman, danas možda potrebniji nego ikad."

Nastasju Filipovnu igra Aleksandra Stojaković Olenjuk, koja već četvrti put gradi partnerski odnos s Denijem Sankovićem na sceni. Prije svega ističe kako ih redatelj Janusz Kica sigurno, predano, vješto, ali zaneseno odvodi u svijet gdje su strasti velike, a unutarnja previranja postaju ono što radnju određuje i pokreće. A o liku Nastasje Filipovne kaže: "Naslanjam se na duboko suosjećanje koje osjećam prema njoj. Sve što znam o njoj iščitavam iz romana, sve je već napisano i moje je da se tome prepustim, to si govorim." Vjeruje da će publika isto suosjećanje pronaći za svaki lik jer, kako kaže, suosjećanje je u današnjem svijetu ono jedino što nam može pomoći.

Rogožina glumi Petar Baljak, a u ulozi Aglaje je Nika Grbelja. U ostalim su ulogama Romina Tonković, Ana Marija Brđanović, Jelena Lopatić, Damir Orlić, Tarik Žižak, Edi Ćelić i Mario Jovev.

Scenograf je Branko Hojnik, a kostimografkinja Manuela Paladin Šabanović. Glazbu potpisuje Tamara Obrovac, a oblikovanje svjetla Dalibor Fugošić.

Intendantica riječkog HNK-a Dubravka Vrgoč u "Idiotu" vidi jedan od onih tekstova koji nas uporno vraćaju u sadašnjost, bez obzira na to kada su pisani. "Likovi su uhvaćeni u vrtlog vlastitih projekcija, između želje da budu voljeni i potrebe da dominiraju. U tom prostoru žudnja nije samo pokretačka sila – ona je struktura koja oblikuje stvarnost. Žudnja za ljubavlju nerazdvojiva je od žudnje za posjedovanjem, a granica što ih dijeli neuhvatljiva je. Kazalište je nedvojbeno mjesto gdje se ta nestabilnost može misliti i osjetiti istodobno."

Nakon premijere predstava je ponovno na programu 26. i 29. rujna te 3. i 12. listopada.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. rujan 2026 15:34