Publika premijerne izvedbe baleta "L‘Arlésienne" i "Carmen" u zagrebačkom HNK-u svjedočit će povijesnom trenutku. Naime, baletni ansambl Hrvatskoga narodnog kazališta prvi put izvodi neko od cjelovitih djela slavnog francuskog koreografa Rolanda Petita. Na glazbu Georgesa Bizeta, ova dva baletna remek-djela predstavljaju vrhunac koreografske umjetnosti 20. stoljeća.
"L‘Arlésienne" (Arležanka) je jednočinski balet iz 1974. godine, temeljen na noveli i drami Alphonsea Daudeta, dok je "Carmen", premijerno izvedena 1949. u Londonu, danas klasik svjetskih baletnih pozornica s više od 5000 izvedbi. "L‘Arlésienne" donosi priču o mladiću Frédériju iz Provanse koji postaje opsjednut tajanstvenom ženom iz Arlesa, što ga vodi prema osobnoj tragediji i slomu. Balet "Carmen", temeljen na istoimenoj noveli Prospera Mériméea i slavnoj operi Georgesa Bizeta, donosi snažnu priču o strasti, ljubavi i sudbini karizmatičnih likova: ciganke Carmen, vojnika don Joséa i toreadora Escamilla.
Ravnatelj baleta HNK Massimiliano Volpini objasnio je zašto je iz bogatog Petitova opusa izabrao upravo "L‘Arlésienne" i "Carmen":
- Smatrao sam da je važno započeti njegovim najpoznatijim i najznačajnijim baletom "Carmen". Riječ je o jednom od najvećih remek-djela 20. stoljeća, o prekretnici u svijetu baleta. Idealni pratitelj "Carmen" je "L‘Arlésienne", još jedno remek-djelo tandema Bizet/Petit, koje zajedno s "Carmen" publici pruža savršenu sliku njegova stila i poetskog izraza.
Volpini ističe da je riječ o vrlo zahtjevnoj produkciji za plesače, ne samo tehnički nego i umjetnički.
- Svaki plesač mora pokazati svoju osobnost, svoj individualni talent. Istodobno, stil i koreografija toliko su precizni da moraju kontrolirati svaki, pa i najmanji pokret.
Dodaje i da Petijevu originalnu viziju nije bilo potrebno prilagođavati suvremenoj publici:
- Kao i svako remek-djelo, i ova baletna ostvarenja izvrsno funkcioniraju u svakom vremenu. "Carmen" je nastala 1949., a još uvijek djeluje svježe, duhovito i dirljivo.
Prvakinja baleta Iva Vitić Gameiro, koja tumači naslovnu ulogu Carmen, priznaje da je u toj snažnoj junakinji pronašla i dio sebe:
- Carmen je snažna, neustrašiva, svoja, tvrdoglava, što smatram i dijelom vlastite osobnosti. Kad nešto odlučim, to mora biti tako!
Ona o cijelom stvaralačkom procesu govori s velikim oduševljenjem:
- Apsolutno sve u vezi s ovom predstavom je predivno: kostimi, glazba, atmosfera... Koreografija je vrlo zahtjevna, a gospodin Luigi Bonino, asistent koreografa, izuzetno je detaljan i precizan. Predivno je i dijeliti emocije i scenu s Guilhermom, u dvorani i na pozornici. Svaki korak, svaka varijacija, svaki pas de deux su zahtjevni, ali zaista uživam u svakoj minuti rada. Sigurna sam da će publika uživati jednako kao i mi.
Guilherme Gameiro Alves, koji pleše don Joséa, ima posebno iskustvo - riječ je o ulozi koju je plesao sam koreograf Roland Petit:
- Nevjerojatno je moći utjeloviti lik koji je sam koreograf izveo. Mnogo učimo i od Luigija, koji postavlja balet u Zagrebu. Njegovo golemo iskustvo i dugogodišnja suradnja s Petitem čine ga neprocjenjivim. Sve što nas uči, i sam je naučio izravno od velikog koreografa, što znači da poznaje svaki detalj i izuzetno je precizan u onome što traži od nas plesača.
Prvakinja Natalie Kosovac, koja u "L‘Arlésienne" tumači Vivette, govori o velikom profesionalnom izazovu:
- Za mene je najizazovnije bilo emocionalno izraziti unutarnji sukob Vivette. Pronaći pravi raspon, od početne sreće jer si na vlastitom vjenčanju do postupnog uviđanja da te muškarac kojeg voliš i za kojeg si se udala zapravo ne želi, pa čak te i ne vidi. A sve to mora doći prirodno, iskreno, bez patetike.
Kao omiljene trenutke izdvaja dvije scene.
- Prvi je početak mog prvog pas de deux s Takuyom, kada se primimo za ruke i pogledamo. To je početak svega i nosi posebnu emociju. Drugi je posljednja varijacija muškog protagonista, voljela bih da i ja mogu plesati taj dio!
Njezin partner Takuya Sumitomo, koji utjelovljuje Frédérija, također govori o emocijama i prikazu prijelaza od zaljubljenosti do psihološkog sloma.
- Zaista je velik izazov publici prenijeti pravu liniju razumijevanja ove specifične izvedbe. Frédéri nikada ne zaboravlja Arležanku, lik koji se zapravo nikada ne pojavljuje na pozornici. Zbog toga sam morao kroz svoje glumačko izražavanje projicirati taj nevidljivi lik - priznaje baletan i dodaje da osjeća veliku odgovornost da predivnu umjetnost Rolanda Petita dostojno predstave u HNK.
Sve te emocije, trud i vještinu publika će moći doživjeti prvi put 27. lipnja na premijeri te na izvedbama 28. i 30. lipnja, kao i od 1. do 3. srpnja.
Komentari
0