‘PEPELJUGA‘

Nakon uspjeha ‘Seviljskog brijača‘ ova je opera dodatno učvrstila Rossinijev položaj među najvećima...

opera Pepeljuga

 Drazen Sokcevic/
Danas je riječ o jednoj od Rossinijevih najizvođenijih opera, koja je zadržala svježinu i životnu radost što ih je, nema sumnje, imala i na praizvedbi 1817. godine
Danas je riječ o jednoj od Rossinijevih najizvođenijih opera, koja je zadržala svježinu i životnu radost što ih je, nema sumnje, imala i na praizvedbi 1817. godine

Operu "Pepeljuga" (La Cenerentola) Gioachina Rossinija ansambl riječke Opere prvi će put u svojoj povijesti premijerno izvesti na pozornici HNK Ivana pl. Zajca u subotu 24. listopada s početkom u 19 sati (reprizne izvedbe su na rasporedu 26. i 28. listopada). Riječ je o legendarnoj inscenaciji Jean-Pierrea Ponnellea i dijelu koje se već desetljećima obnavlja i prenosi na brojnim europskim i svjetskim opernim pozornicama.

- Postavljanjem Ponnelleove inscenacije u Rijeci otvaramo prostor susretu s djelom iznimne povijesne važnosti, ali istodobno stvaramo kazališno iskustvo koje je neposredno i živo za našu publiku - kaže ravnatelj riječke Opere Valentin Egel.

Izvedbama "Pepeljuge" ravnat će dirigentica Jiannan Cheng, a uz Riječki simfonijski orkestar i Riječki muški operni zbor, nastupit će solisti riječke Opere, Michaela Selinger, Anamarija Knego, Stefany Findrik, Jure Počkaj, Luka Ortar i Slavko Sekulić. Njima će se kao gost pridružiti tenor u usponu Shine Lee.

Ponnelleovu režiju, koji je potpisao i scenografiju i kostimografiju, na pozornicu riječkog HNK-a prenosi mlada redateljica Theresa Schlichtherle.

image

opera Pepeljuga

Drazen Sokcevic/
image

opera Pepeljuga

Drazen Sokcevic/
image

opera Pepeljuga

Drazen Sokcevic/

Rossinijeva " Pepeljuga" uslijedila je nakon njegova uspjeha sa "Seviljskim brijačem", vrlo brzo doživjela je veliki uspjeh i dodatno učvrstila položaj tada tek 25-godišnjeg Rossinija među najvećim talijanskim opernim skladateljima svojega vremena. Danas je riječ o jednoj od Rossinijevih najizvođenijih opera, koja je zadržala svježinu i životnu radost što ih je, nema sumnje, imala i na praizvedbi 1817. godine. Libreto je napisao Jacopo Ferretti prema istoimenoj bajci Charlesa Perraulta, ali s manje nadnaravnih elemenata i s puno više humora. Rossinijevu junakinju ne spašava čarolija dobre vile već se njezina se preobrazba temelji na snazi karaktera. Rossini je svojim genijem uspio glazbom prikazati ljudskost svojih likova, stvarajući pritom glazbu koja pršti i blista optimizmom, humorom i životnošću i koje donosi svoju dozu čarolije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. listopad 2026 10:47