U nastavku donosimo:
- popis i karte svih dramskih prostora Dubrovačkih ljetnih igara, od legendarnih tvrđava do skrivenih mikrolokacija
- kako su pojedini ambijenti oblikovali poetiku Igara, s primjerima prijelomnih postava i redateljskih zahvata
- uloge koje su odigrali autori poput Marina Držića i Miroslava Krleže te trajne veze s pojedinim lokacijama
- iskustva i stavove sudionika i publike o suživotu Grada i scene, od “Grad-pozornice” do novijih izazova
- pregled prostora izvan jezgre, od Lovrjenca do Lokruma i industrijskih zona, s njihovim scenskim nasljeđem
Pred nama su popis i karte lokacija na kojima su u proteklih 76 godina održavane dramske i srodne priredbe Dubrovačkih ljetnih igara, festivala koji je nastao kao ostvarenje dugogodišnjeg sna lokalnih entuzijasta o organiziranju kazališnih i glazbenih događanja u povijesnim i prirodnim ambijentima njihova grada.
Salzburg kao uzor
Veliki uzor bile su im Salcburške svečane igre koje je 1920. pokrenuo Max Reinhardt, a dodatni poticaj dolazio im je od zagrebačkih kazališnih zanesenjaka poput Tita Strozzija, koji je 1933., u povodu 11. međunarodnog kongresa PEN klubova, ispred Kneževa dvora postavio Gundulićevu Dubravku.
Uz taj veličanstveni događaj u kojemu su, uz ansamble zagrebačkog HNK-a, sudjelovali i dubrovački zborovi i kazališni amateri te stotinjak Župljana i Konavljana u n...
