Oliver Frljić nakon velikog uspjeha postavlja novu dramu u ZKM-u. Nastala je u vrlo osjetljivom razdoblju američke povijesti

HNK U ZAGREBU, veljača

Aida

Mario Pontiggia

Zagrebački HNK 2026. pre­mij­e­rno će prikazati operu "Aida" Giu­seppea Verdija u koprodukciji s Teatrom Massimo u Palermu i Nacionalnim kazalištem Csokonai u Debrecenu.

Kako najavljuju, "druga premijera sezone Opere HNK u Zagrebu donosi jedno od najmonumentalnijih djela operne literature u raskošnoj europskoj koprodukciji koja povezuje tri istaknute kazališne kuće Mediterana i srednje Europe. Verdijeva ‘Aida‘ vraća se na zagrebačku pozornicu kao veliki glazbeno-scenski događaj u kojem se susreću vrhunski pjevači, snažna umjetnička vizija i visoka produkcijska razina".

Premijera je zakazana za 27. veljače 2026., a operom će ravnati šef dirigent Opere HNK u Zagrebu Pier Giorgio Morandi. Režiju, kažu, potpisuje Mario Pontiggia, "prepoznatljiv po preciznom vođenju ansambla i osjećaju za dramsku monumentalnost klasičnog repertoara". U predstavi sudjeluju Kristina Kolar, Lana Kos, Tomislav Mužek, Stjepan Franetović, Luciano Batinić, Ivica Čikeš, Sofija Petrović, Emilia Rukavina, Ljubomir Puškarić i drugi.

U četvrtak 5. ožujka održat će se gala izvedba u kojoj će ulogu Radamesa tumačiti zvijezda svjetskih opernih pozornica Stefano La Colla.

Radnja "Aide" smještena je u doba starog Egipta i donosi snažnu priču o ljubavi i dužnosti. Zarobljena etiopska princeza Aida i egipatski vojskovođa Radames rastrgani su između osobnih osjećaja i odanosti domovini dok rat i ljubomora Amneris neumoljivo vode prema tragičnom ishodu.

Pier Giorgio Morandi

Zeljko Puhovski/Cropix

GAVELLA, travanj

Mirisi, zlato i tamjan

Zrinko Ogresta

Gavella najavljuje premijeru predstave "Mirisi, zlato i tamjan" Slobodana Novaka, u režiji Zrinka Ogreste.

Premijera se očekuje u travnju 2026., a u predstavi igraju Filip Križan, Anja Šovagović Despot, Nela Kocsis, Ivana Roščić, Boris Svrtan, Lana Meniga, Ivan Grčić, Ivica Pucar i Siniša Ružić.

Roman "Mirisi, zlato i tamjan" višestruko je adaptiran kako za film i radijske izvedbe tako i za kazalište, a predstava Božidara Violića praizvedena je 1974. godine u Teatru &TD i zapamćena kao jedna od prekretnica hrvatskog kazališta.

Kako poručuju iz Gavelle, "u novom čitanju redatelja Zrinka Ogreste i autora dramatizacije Tomislava Zajeca, "Mirisi, zlato i tamjan" pokazat će da alegorija o umirućoj starici i njezinu slučajnom skrbniku s vremenom nije izgubila na aktualnosti i svježini. Novakovi motivi u novoj izvedbenoj inscenaciji pokazat će neprolaznost bogatih uvida u našu suvremenost, koja je i nakon svih burnih političkih promjena u svojim korijenima ostala bolno ista. Uz to, u vremenu u kojem suvremeni modeli komunikacije i (samo)reprezentacije predstavljaju novu normu društvene stvarnosti, čini se da je i jedna od temeljnih Novakovih teza o otoku kao mjestu potpune izolacije istovremeno možda geografski zastarjela, ali je šire društveno, u kontekstu novih paradigmi samoće i traganja za smislom, itekako živa i možda još aktualnija. Temeljna ideja ove predstave stoga će biti upravo u traganju za smislom i borbi protiv svake vrste odustajanja u vremenu i prostoru obilježenom fenomenom nove samoće.

Zrinko Ogresta

Ranko Suvar/Cropix

HNK U SPLITU, travanj

Giselle

Denis Matvienko

HNK u Splitu u novoj godini oče­kuje, među ostalim, i premijera "Giselle" Adolphea Adama, rekla je predstavljajući baletni program kazališta Mirna Sporiš, neka­da­šnja prvakinja Baleta HNK Zagreb i aktualna v.d. ravnatelja Baleta splitskog HNK.

"Giselle" je slavni romantični balet praizveden 1841. u Parizu prema libretu Théophilea Gautiera i Jules-Henryja Vernoy de Saint-Georgesa. Inspiriran je proznim djelom Heinricha Heinea i poemom Victora Hugoa.

Priča prati mladu seljanku koja skonča nakon što joj voljeni muškarac slomi srce. Njen duh pridruži se duhovima neudanih žena koje su doživjele prijevaru. Naslovnu ulogu originalno je interpretirala Carlotta Grisi.

ZKM, svibanj

Vještice iz Salema

Oliver Frljić

U Zagrebačkom kazalištu mladih 22. svibnja 2026. na rasporedu je premijera predstave Arthura Millera "Vještice iz Salema" (The Crucible, 1953.), u režiji Olivera Frljića. Izvedbu donosi Ansambl ZKM-a.

"Drama nastala u vrlo osjetljivom razdoblju američke političke povijesti dolazi na scenu Zagrebačkog kazališta mladih kao uzbudljiv izvedbeni događaj u podjednako osjetljivo vrijeme za političku sadašnjost u koju upravo živimo, a u režiji jednog od vodećih europskih autora i redatelja, Oliver Frljića. Nakon velikog uspjeha sa svojevrsnom kazališnom duologijom ‘Braća Karamazov‘ po romanu F. M. Dostojevskog, a koja je svakako obilježila ZKM posljednjih nekoliko sezona, Frljić se odlučuje za još jedan klasični predložak; ovoga puta za dramu jednog od najvećih američkih dramatičara", kažu iz ZKM-a.

HNK U RIJECI, jesen

Ovo bih mogao biti ja

Anica Tomić i Jelena Kovačić

Redateljica Anica Tomić i dra­ma­tur­ginja Jelena Kovačić, u su­ra­dnji s mladim dramaturgom i pis­cem Janom Samekom, nasta­vljaju svoje kazališno istraživanje teme nasilja i njegovih različitih po­ja­vnih oblika.

Kako kažu u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, njihova se poetika dosljedno razvija kroz predstave koje istražuju rodno uvjetovano nasilje, obiteljske pukotine, prešućene rane i transgeneracijske obrasce prijenosa agresije. Posebno mjesto u tom kontinuitetu zauzima predstava "Ovo bi mogla biti moja ulica" (2010.), inspirirana tragičnom smrću Luke Ritza, jedan od prvih kazališnih radova u Hrvatskoj koji je otvoreno progovorio o vršnjačkom nasilju kao društvenom problemu. Nova predstava radnog naslova "Ovo bih mogao biti ja" oslanja se na tu metodološku i tematsku podlogu, ali je istovremeno proširuje na današnje društvene okolnosti u kojima se nasilje među mladima pojavljuje u sve složenijim oblicima. Projekt vršnjačkom nasilju ne pristupa kao prema izdvojenoj pojavi, nego kao dijelu šireg društvenog mehanizma, u kojem se obrasci nasilja, šutnje i nekažnjivosti prenose transgeneracijski - iz obiteljskog okruženja u školu, iz škole u društvo, iz offline svijeta u digitalne prostore.

Dramaturška okosnica jedan je slučaj dugotrajnog, prikrivenog nasilja nad jednim učenikom škole, koje počinje u digitalnom prostoru i završava fizički. To nasilje se prelijeva u školske odnose i zahvaća učenike, roditelje, nastavnike i stručne službe, ali ostaje neuhvatljivo jer nikada ne postoji samo u jednom trenutku niti na jednom mjestu. Svatko "nešto zna", ali nitko ne zna dovoljno da bi se moglo intervenirati - stvarajući atmosferu kolektivne odgovornosti bez jasnih odgovora, poručuju iz riječkog HNK.

Anica Tomić

Jakov Prkic/Cropix