Oliver Frljić u Zagrebu. Bavi se suđenjem ženama optuženima za vještičarenje, antikomunističkom histerijom

Nakon kazališne duologije Braća Karamazov po romanu F. M. Dostojevskog, koja je posljednjih nekoliko sezona obilježila ZKM, redatelj Oliver Frljić se odlučuje za još jedan klasični predložak, ovoga puta za dramu jednog od najvećih američkih dramatičara Arthura Millera Vještice iz Salema (The Crucible, 1953.).

Smještena u drugu polovicu 17. stoljeća u američki grad Massachusetts, ova drama, poručuju iz ZKM-a, "obrađuje povijesno utemeljeno suđenje ženama optuženima za vještičarenje, a nastala je kao nedvojbeno jasan odgovor na antikomunističku histeriju koja je u punom smislu prerasla u suvremeni lov na vještice, koji je u pedesetim godinama prošlog stoljeća u američkoj politici predvodio senator Joseph McCharthy. Ova dramska alegorija kroz vrlo jasne paralele dva povijesna događaja poslužila je Milleru za ispisivanje drame koja u svojoj biti tematizira neutemeljenost optužbi unutar jednog društva i jednog političkog sistema, kojem se je zbog duboko upisane iracionalnosti izrazito teško oduprijeti.

Uz to, drama svojim dodatnim motivima beskrupulozne eksploatacije političke moći, relativizacije osobnog ljudskog i moralnog integriteta te manipulacije strahom u korist prokazivanja najbližih, u svakom slučaju predstavlja izrazito aktualnu političku alegoriju, koja će kao takva sasvim sigurno poslužiti kao i više nego plodno rasadište izvedbenih poetika na način na koji ih u svim svojim predstavama vidi Oliver Frljić. Njegova uvijek provokativna, često vrlo rubna ali uvijek duboko moralna autorska pozicija najviših umjetničkih dosega i u ovom će slučaju u suradnji s ansamblom Zagrebačkog kazališta mladih, pokazati svoju kazališnu ali i šire, društvenu relevantnost".

"Ako se njegova višestruko kodirana alegorija tada obrušila – zar se uopće obrušila? – na makartizam, mahnite progone, kolektivne paranoje i male poslušnosti, gdje toga danas točno ima? Koga se to tiče? I nije li cijeli taj pir sedamnaestostoljetnih fanatika malo nategnuto, ako ne i uvredljivo, dovoditi u veze s ovime, sada, među nama, tko god ‘mi‘ bili i otkad god ‘sada‘ trajalo?

Salem je američka selendra iz prapovijesti – nećemo se valjda s time uspoređivati? Daleko smo mi od takve društvene krize. Kad smo to zadnje vidjeli da javno režanje, izmišljanje neprijatelja, galama i laž konstituiraju zajednicu? Gdje smo čuli umivene i prekodirane konotacije ili svjedočili agresivnom transu? Zar su institucije premrežene, zar njihovi sateliti i lokalni šerifi u nas treniraju diskurzivnu silu? Teško. Neće biti ni da dušebrižnici u nas njuškaju po svačijoj intimi, prije da je obrnuto, nema više patološkog zirkanja oko sebe, pritisaka, drukanja ni vjerskog dogmatizma koji se pretvara u pendrek, umjetnici rade slobodno i bez progona. O padu moralnih autoriteta da ne govorimo, naši su idoli čisti, a ne divlji poslušnici, prošlo je vrijeme anonimnih inkvizitora koji se iživljavaju nad Drugim. Na koje to sljepilo mislite kad danas svi sve vidimo, sve znamo i sve pamtimo? Kakve vještice danas… nemojte", komentira dramaturg Marin Lisjak, koji je s Frljićem radio i na adaptaciji teksta.

Za scenografiju je zadužen Igor Pauška, a za kostimografiju Belinda Radulović.

U predstavi glume Milvoj Beader, Hrvojka Begović, Dado Ćosić, Ivan Jurković, Ugo Korani, Adrian Pezdirc, Nikolina Prkačin, Petra Svrtan te Linda Begonja.

Premijera će se održati 22. svibnja.