U samo četiri godine Zagrebački operni festival izrastao je iz nove festivalske ideje u međunarodno prepoznatljiv događaj koji Zagreb povezuje s europskom opernom scenom. Njegov razvoj nije samo priča o rastu programa i broju gostujućih umjetnika, nego i o stvaranju novih susreta, partnerstava i prilika za suradnju.
Četvrto izdanje, koje se održava od 11. do 20. rujna, donosi novi korak u tom razvoju.
"Svaki festival počinje idejom, ali opstaje samo ako postane mjesto susreta umjetnika i publike. Upravo je to bila naša želja kada smo pokrenuli Zagrebački operni festival - stvoriti prostor u kojem opera nije samo izvedba, nego iskustvo koje povezuje ljude, potiče dijalog i otvara nove horizonte međunarodne suradnje", kaže intendantica Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu dr. sc. Iva Hraste Sočo.
ZAGREB NA EUROPSKOJ OPERNOJ KARTI
Ta se ideja danas, četiri godine nakon pokretanja festivala, vidi i u njegovim rezultatima. Zagrebački operni festival dosad je okupio više od 20.000 gledatelja i više od 1500 umjetnika, članova autorskih, produkcijskih i tehničkih timova, a u Zagreb su stigle operne kuće i ansambli iz Španjolske, Poljske, Francuske, Bugarske, Slovenije, Srbije i drugih europskih zemalja. "Danas s ponosom možemo reći da je ta ideja zaživjela. Zagreb je postao prepoznatljivo mjesto susreta europske operne zajednice, a festival je izrastao u platformu na kojoj se ne susreću samo umjetnici, nego i različite umjetničke poetike, tradicije i pogledi na budućnost opere", ističe Hraste Sočo.
ČETVRTO IZDANJE - CIJELI ZAGREB POSTAJE OPERNA POZORNICA
Četvrto izdanje festivala donosi i novi prostorni iskorak. Od 11. do 20. rujna program se prvi put odvija na tri zagrebačke pozornice - na glavnoj pozornici HNK, u foajeu i na novoj sceni HNK2. Time se festival dodatno otvara gradu i publici te stvara prostor za različite izvedbene formate - od velikih opernih produkcija do intimnijih koncerata, razgovora, edukativnih i interaktivnih programa.
Tijekom deset festivalskih dana Zagreb će ugostiti više od trideset događaja, velika operna ostvarenja i renomirane umjetnike iz Hrvatske i Europe, a festival će završiti velikim Gala koncertom uz operne zvijezde Piotra Beczału i Marigonu Qerkezi.
Umjetničku kvalitetu i ambiciju Zagrebačkoga opernog festivala potvrđuju i priznanja domaće struke. Opera HNK Zagreb 2025. godine primila je Diplomu "Milka Trnina" Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika, čime je dodatno potvrđen kontinuitet umjetničke izvrsnosti.
FESTIVAL KAO MOST PREMA EUROPI
Međunarodna suradnja jedan je od temelja razvoja festivala. Gostovanja europskih opernih kuća nisu samo prilika za predstavljanje njihovih produkcija zagrebačkoj publici, nego i početak dugoročnih partnerstava, razmjene umjetnika i koprodukcija. Zagrebački operni festival tako postaje važno mjesto međunarodnog povezivanja HNK Zagreb, što potvrđuje i višegodišnja suradnja s uglednim Festivalom Perelada pokrenuta ove godine, usmjerena na razmjenu programa i umjetnika. "Želimo da Zagreb ne bude samo mjesto na koje europski umjetnici dolaze, nego i mjesto iz kojega nove suradnje i projekti odlaze prema Europi. Naša je ambicija graditi dugoročna partnerstva, koprodukcije i razmjenu umjetnika kako bi festival imao trajnu vrijednost i izvan festivalskih dana", naglašava Hraste Sočo.
OPERA KOJA PRIPADA SVIMA
No festival ima i širu ambiciju - približiti operu publici koja možda nije njezin redoviti posjetitelj.
Zagreb tako i ove jeseni na deset dana postaje grad opere, mjesto na kojem se susreću velika tradicija i suvremeni pogled, domaća scena i Europa, umjetnici i publika.
GLAVNI PROGRAM
Foaje i balkon Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu
11. rujna 2026. u 11.30 sati
Festivalsko jutro
Uvertira u nove operne sezone
Pozornica Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu
11. rujna 2026. u 19.30 sati
SVEČANO OTVARANJE FESTIVALA
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
Koprodukcija s Teatrom Massimo u Palermu i Nacionalnim kazalištem Csokonai u Debrecenu
Giuseppe Verdi, "Aida"
Opera u četiri čina
Libreto prema Camilleu du Locleu i zapisima egiptologa Augustea Mariettea napisao Antonio Ghislanzoni u suradnji sa skladateljem
Dirigent: Pier Giorgio Morandi
Redatelj: Mario Pontiggia
Scenografkinja: Antonella Conte
Kostimografkinja: Ilaria Ariemme
Koreografkinja: Luigia Frattaroli
Oblikovatelj svjetla: Andrea Ledda
Asistenti dirigenta: Andreas Gies, Andrej Vesel
Asistenti redatelja: Matteo Anselmi, Marta Tutiš
Asistentica scenografkinje: Chiarastella Santalucia
Asistentice kostimografkinje: Ana Trišler, Đana Krstić (volonterka)
Baletna majstorica: Iva Višak
Zborovođa: Luka Vukšić
Gostujući zborovođa: Matteo Salvemini
Izrada oglavlja i maski za Balet: Manuela Brcko
Izrada oglavlja za Zbor: Tihana Cizelj
Izrada kožnih oklopa, ovratnika i remenja: Silvio Lončarić
Prijevod libreta: Nenad Turkalj
Ansambl
Aida: Kristina Kolar
Radames: Stefano La Colla
Amneris: Sofija Petrović
Ramfis: Ivica Čikeš
Amonasro: Ljubomir Puškarić
Kralj: Luciano Batinić
Svećenica: Josipa Lončar
Glasnik: Ivo Gamulin
Balet Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu – provjeriti s Baletom tko pleše
Solistica: Miruna Miciu/Lucija Radić Pálinkó/Leda Šeparović
Solist: Samuele Berbenni/Kornel Pálinkó/Thomas Boddington/Taiguara Goulart
Ženski ansambl: Elizabeth Anderson, Estrella Cebrino Torres, Luna Jušić, Vera Kreitmeyer, Nina Manwani, Thi Cuevas Nguyen, Irina Olaru, Lada Rora, Helena Troha, Sara Zanzon, Paulina Žanetić, Katarina Bužić, Laura Leko, Maria Rytarowska, Machi Goto, Carla Ferrer
Muški ansambl: Gaizka Andres Carcel Barrett, Thomas Boddington, Vito Križnjak, Vid Vugrinec, Arnau Velazquez Rodriguez, Justin Popa, Ossian Montemartillo, Pierre Gaston, Giovanni Messeri, Francesco Mezzoli, Pietro Vittoria, Andrea Podda, Seth Bromley Clark
Orkestar i Zbor Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu
Inspicijentice: Aleksandra Ćorluka, Zrinka Petrušanec
Šaptačica: Marija Dražančić
Koncertni majstori: Mojca Ramušćak, Zvonimir Krpan
Voditelj studija opernih uloga: Darijan Ivezić
Voditeljica korepetitora: Nina Cossetto
Korepetitorice: Helena Borović, Hui Won Lee
U prostranstvima starog Egipta, na sjecištu mita i povijesti, stvorena je "Aida", glazbeno remek-djelo Giuseppea Verdija koje već stoljećima ne prestaje očaravati svijet. Naručena za svečano otvaranje Sueskoga kanala, a premijerno izvedena 1871. godine u Kairu, ta je opera raskošna inscenacija drevnog Egipta i duboka ljudska drama o ljubavi, dužnosti i izgubljenoj domovini. Libreto "Aide" napisao je Antonio Ghislanzoni, no jezgru priče smislio je francuski egiptolog i književnik Auguste Mariette. Spoj monumentalnosti, ljudske drame i svevremenih tema ljubavi, odanosti i žrtve učinio je "Aidu" neizostavnim dijelom repertoara opernih kuća širom svijeta. Ulogom Amonasra u Verdijevoj operi "Aida" pod ravnanjem Piera Giorgia Morandija i u režiji Marija Pontiggie Ljubomir Puškarić osvojio je Nagradu "Vladimir Ruždjak" za kazališnu sezonu 2025./2026. (Nagradu je dobio i za ulogu Wolframa von Eschenbacha u Wagnerovu "Tannhäuseru" pod ravnanjem Srbe Dinića i u režiji Franka Van Laeckea.)
Predstava se izvodi na talijanskom jeziku uz hrvatske i engleske titlove.
Ukupno trajanje 3 sata i 25 minuta
Pozornica Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu
14. rujna 2026. u 19.30 sati
Poljska kraljevska opera (Polska Opera Królewska)
Gioachino Rossini, "Talijanka u Alžiru" (L‘Italiana in Algeri)
Komična opera u dva čina
Libreto napisao Angelo Anelli
Dirigent: Dawid Runtz
Redateljica: Jitka Stokalska
Scenografkinja i kostimografkinja: Marlena Skoneczko
Koreografkinja: Alisa Makarenko
Oblikovateljica svjetla: Karolina Gębska
Autor videoprojekcija: Marek Zamojski
Zborovođa: Karol Kanpiński
Drugi dirigent: Karol Szwech
Asistenti redateljice: Sławomir Jurczak, Agnieszka Kozłowska
Ansambl
Mustafà: Paweł Michalczuk
Elvira: Tatjana Hempel-Gierlach
Lindoro: Sebastian Mach
Isabella: Zuzanna Nalewajek
Zulma: Dorota Lachowicz
Haly: Samuel Ferreira
Taddeo: Witold Żołądkiewicz
Pantomimičari: Maja Aleksandra Bilek, Aleksandra Bożek, Jerzy Klonowski, Maciej Jan Kraśniewski, Alisa Makarenko, Bartłomiej Marszałek, Marta Pieczul, Klara Twardowska
Zbor i Orkestar Poljske kraljevske opere
Glasovir: Dagmara Dudzińska
"Talijanka u Alžiru" jedna je od Rossinijevih opera koja je mladom skladatelju učvrstila ugled i otvorila vrata međunarodne slave. Ova dramma giocoso u dva čina, praizvedena u Veneciji u svibnju 1813. godine, naišla je na toliko oduševljenje publike da se ubrzo našla na repertoarima kazališta ne samo u Italiji nego i diljem Europe. S profinjenim ukusom, ali i izraženim smislom za humor, Rossini parodira obilježja karakteristična za žanr ozbiljne opere (opera seria). Opsežne arije sa zborom, virtuozne kolorature, groteskni dijalozi i ironični uzdasi izražajna su sredstva u službi zabave. Iznimna inteligencija naslovne junakinje suprotstavljena je razuzdanosti bega Mustafe kojemu su dosadili njegova supruga i pokorni harem. Ne treba zaboraviti ni orijentalni kolorit, toliko omiljen u 19. stoljeću, kao ni činjenicu da se ova uzbudljiva priča temelji na istinitu događaju. Stoga ne iznenađuje to što Piotr Kamiński u ovom djelu prepoznaje "posebnost i suvremenost Rossinijeve komedije u kojoj je ludost glazbena, nestvarna - bestežinska".
Predstavljanje opere "Talijanka u Alžiru" Gioachina Rossinija u izvedbi Poljske kraljevske opere u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu sufinancira Ministarstvo kulture i nacionalne baštine Republike Poljske u sklopu programa Inspiring Culture.
Predstava se izvodi na talijanskom jeziku uz hrvatske i engleske titlove.
Ukupno trajanje
2 sata i 36 minuta
Pozornica Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu
17. rujna 2026. u 18.00 sati
Slovensko narodno gledališče Maribor
Léo Delibes, "Lakmé"
Opera u tri čina
Prema motivima pripovijetke "Les babouches du Brahmane" Théodorea Pavieja i autobiografskog romana "Rarahu ili Lotijeva ženidba" Pierrea Lotija
Libreto napisali Edmond Gondinet i Philippe Gille
Dirigentica: Mojca Lavrenčič
Redatelj: Pier Francesco Maestrini
Scenograf: Nicolás Boni
Kostimografkinja: Stefania Scaraggi
Zborovođa: Zsuzsa Budavari Novak
Oblikovatelj svjetla: Sašo Bekafigo
Koreografkinja: Cleopatra Purice
Asistent redatelja: Tim Ribič
Asistent kostimografkinje: Paolo Vitale
Ansambl
Lakmé, svećenica i Nilakantina kći: Nina Dominko
Gérald, časnik britanske vojske: Martin Sušnik
Nilakanta, brahmanski svećenik: Andrea Tabili/Peter Gojkošek
Frédéric, časnik i Géraldov prijatelj: Jaki Jurgec
Mallika, Lakméjina služavka: Irena Petkova
Hadži, Nilakantin sluga: Dušan Topolovec
Miss Ellen, Géraldova zaručnica: Andreja Zakonjšek Krt
Miss Rose, Ellenina prijateljica: Mojca Potrč
Gospođa Bentson, guvernanta: Dada Kladenik
Kineski trgovac: Bogdan Stopar
Proricatelj: Tomaž Planinc
Lopov: Sebastijan Čelofiga
Časnici, dame, trgovci, brahmani, glazbenici
Balet Slovenskoga narodnog gledališča Maribor
Zbor Opere Slovenskoga narodnog gledališča Maribor
Simfonijski orkestar Slovenskoga narodnog gledališča Maribor
Koncertna majstorica: Oksana Pečeny
Korepetitori: Sofia Ticchi, Anna Fernandez Torres, Robert Mraček
Lektorice za francuski jezik: Deja Žunko Mangotić, Katja Ferlinc Knez
Šaptačica: Sabina Alatič
Prijevod libreta na engleski jezik: Katja Ferlinc Knez
Projekcija titlova: Boštjan Petek i Cristian Popovici
Inspicijenti: Iztok Smeh, Matjaž Marin, Filip Tašner
Delibesova opera "Lakmé", u kojoj se isprepleću egzotika, zabranjena ljubav i ljepota melodija, smještena je u kolonijalnu Indiju te pripovijeda dirljivu priču o mladoj hinduističkoj svećenici i njezinoj neuzvraćenoj ljubavi prema britanskom časniku. Ispod blještave površine opere krije se pripovijest prepuna kulturnih suprotnosti i napetosti u kojoj je osobna čežnja u izravnu sukobu s dužnošću, vjerom i tradicijom. Premda je opera "Lakmé" oblikovana kroz prizmu orijentalizma 19. stoljeća, danas nas poziva na novo promišljanje vječnih tema identiteta, moći i često okrutnih posljedica međukulturnih susreta.
Predstava se izvodi na francuskom jeziku uz hrvatske i engleske titlove.
Ukupno trajanje
2 sata i 50 minuta
Pozornica Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu
20. rujna 2026. u 19.30 sati
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
Gala koncert Piotra Beczałe i Marigone Qerkezi
uz operne zvijezde i Orkestar Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu
pod ravnanjem maestra Piera Giorgia Morandija
Piotr Beczała, jedan od najtraženijih tenora današnjice, vraća se nakon četiri godine pred zagrebačku publiku. Uz njega će nastupiti međunarodno priznata sopranistica Marigona Qerkezi, a veliki gala koncert zatvorit će četvrti međunarodni Zagrebački operni festival. Beczała je pred zagrebačkom publikom posljednji put nastupio prije točno četiri godine, u rujnu 2022., na Opernom gala koncertu kojim je otvorena nova kazališna sezona. Taj je koncert ujedno obilježio početak prvog mandata intendantice dr. sc. Ive Hraste Sočo na čelu Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Četiri godine poslije Beczała se vraća na pozornicu HNK u Zagrebu upravo na početku drugog mandata Ive Hraste Sočo, ponovno kao jedna od najvećih međunarodnih zvijezda u programu nove operne sezone zagrebačkoga nacionalnog kazališta. Nakon nastupa na najprestižnijim svjetskim pozornicama Beczała će ovaj put nastupiti uz Marigonu Qerkezi, jednu od najzapaženijih sopranistica svoje generacije.
Solisti
Marigona Qerkezi, sopran
Piotr Beczała, tenor
Sofija Petrović, mezzosopran
Ljubomir Puškarić, bariton
Luciano Batinić, bas
Dirigent: Pier Giorgio Morandi
Orkestar Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu
Foaje Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu
12., 13. i 19. rujna 2026. u 11.00 sati
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
Koprodukcija s Kazalištem Mala scena
Borna Erceg, "Gita i skriveni svijet", I. i II. dio
Libretist i dramaturg: Matej Milošev
Glazbeno vodstvo: Josip Šego
Redateljica: Buga Marija Šimić Milošev
Scenografkinja: Dinka Jeričević
Kostimografkinja: Tanja Asanović
Asistentica scenografkinje: Marta Dogan
Savjetnica za dječju psihologiju: Ivana Kober Vrbat
Urednica partiture i klavirskog izvatka: Jelena Pletikosa
Uloge
Gita: Luca Anić
Ptica, Riba: Tamara Franetović Felbinger
Vulkan, Bumbar: Tvrtko Stipić
Orkestralni umjetnici: Natalia Anikeeva/Danko Burić (viola), Adam Chelfi/Tonka Javorović (violončelo), Ana Benić Šalinović/Marta Šomođi Homan (flauta), Bogdan Bikicki/Bruno Philipp (klarinet), Davor Marinac (udaraljke), Nina Cossetto/Helena Borović (klavir)
Inspicijentice: Aleksandra Ćorluka, Zrinka Petrušanec
Voditelj studija opernih uloga: Darijan Ivezić
Voditeljica korepetitora: Nina Cossetto
Korepetitorice: Helena Borović, Hui Won Lee
"Gita i skriveni svijet" za djecu u dobi od 18 mjeseci do pet godina priča je o djevojčici po imenu Gita koja živi na jednome posebnom otoku. Na tom putovanju vodi nas glumica Luca Anić i prekrasna glazba Borne Ercega, talentiranoga mladog pijanista i skladatelja koji iza sebe već ima jedan operni naslov, operu "Turia i Plamenko", koja je prozvana dječjom operom za odrasle jer je izazvala oduševljenje publike svih dobi. U izvedbi malog orkestra Opere HNK u Zagrebu, glasovira i solista Tvrtka Stipića i Tamare Franetović-Felbinger djeca na najljepši način ulaze u svijet glazbe, a u četvrtom izdanju Zagrebačkoga opernog festivala izvest će se oba nastavka omiljene opere za djecu.
Predstava se izvodi na hrvatskom jeziku.
Ukupno trajanje
1 sat i 10 minuta
HNK2
12. rujna 2026. u 16.00 i 17.30 sati
Compagnie Minute Papillon (Francuska)
Koprodukcija Festivala Tous en Son i Festivala d‘Aix-en-Provence
"The Cook Opera!"
Koncept: Violaine Fournier
Režija: Cyrille Louge
Oblikovanje instrumenata: Jean-Luc Priano
Glazbene obrade: Jean-Luc Priano i Stéphane Zubanu Diarra
Koreografija: Francesca Bonato
Oblikovanje svjetla: Angélique Bourcet
Glazbena suradnja: Federica Falasconi
Kostimografija: Alice Touvet
Izvode: Stéphane Zubanu Diarra i Violaine Fournier
"The Cook Opera!" lirski je i pikantni koncert, glazbeno-scenska predstava za male i velike gurmane namijenjena djeci u dobi od četiri godine i odraslima. Dvoje kuhara dobiva novi zadatak - smisliti jelovnik restorana. No oni nisu samo kuhari nego i glazbenici zaljubljeni u ritam, melodiju i, iznad svega, u operu. U njihovim rukama kuhinjski pribor postaje glazbeni instrument - rešetka pećnice pretvara se u harfu, tava u kontrabas... Kuhinja tako postaje mjesto na kojemu nastaju čarolija i glazba, a poznate melodije Mozarta, Puccinija, Verdija, Rossinija i Bizeta dobivaju novo, razigrano ruho nadahnuto rapom, jazzom i svjetskom glazbom.
Projekt je ostvaren uz potporu CNM-a, SACEM-a, Spedidama, DGCA-e, Issy-les-Moulineauxa i CCJV Marlyja. U predstavi nema govornih dijelova.
Trajanje
45 minuta
HNK 2
15. rujna 2026. u 19.30 sati
Hrvatski barokni ansambl, Cantoría (Španjolska) i Komorni zbor
John Blow, "Venera i Adon"
Solisti
Venera: Inés Alonso, sopran
Adon: Lluís Arratia, bas
Kupidon: Lucija Varšić, mezzosopran
Zbor
Pastiri i lovci
Nikolina Hrkać, sopran
Belén Herrero, alt
Josep Rovira, tenor
Lobel Barun, bas
Dirigent: Jorge Losana
Violine:
Helga Korbar, koncertna majstorica
Ana Labazan Brajša
Jana Palac
Ema Smiljanić
Katarina Kocelj
Roko Drešar
Viola: Dagmar Korbar
Viola da gamba: Mauro Colantonio
Flaute: Mauro Colantonio, Lujka Obratov
Violončelo: Nika Sutlović
Kontrabas: Pavle Kladarin
Teorba: Izidor Erazem Grafenauer
Čembalo: Alex Mastichiadis
Bezvremenska priča o neuzvraćenoj ljubavi koja isprepleće komediju, tragediju i prekrasnu poeziju. Ovaj malo poznati dragulj bio je prvi Shakespeareov bestseler još 1593. godine te donosi smjelu priču o božici Veneri i njezinoj opsesiji zgodnim, ali čednim Adonom.
Trajanje
1 sat i 5 minuta
Hrvatski barokni ansambl
Hrvatski barokni ansambl najvažniji je hrvatski ansambl specijaliziran za povijesno utemeljenu interpretaciju glazbe baroknoga razdoblja i bliskih epoha na originalnim glazbalima i njihovim replikama.
Hrvatski barokni ansambl dobio je Diplomu "Milka Trnina" Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika 2001., Nagradu "Orlando" Dubrovačkih ljetnih igara 2014., Nagradu "Ivan Lukačić" Varaždinskih baroknih večeri 2016. i 2024. te Nagradu Grada Zagreba 2020. godine.
Cantoría
Cantoría je vokalni ansambl specijaliziran za izvođenje polifone iberijske renesansne i rane barokne glazbe. Njegove su izvedbe prepoznatljive po svježini i prirodnoj vitalnosti, a ansambl uspješno gradi zapaženu nacionalnu i međunarodnu karijeru.
Cantoría također surađuje s ustanovama poput Španjolskoga nacionalnog istraživačkog vijeća (CSIC), Sveučilišta u Murciji, ESMUC-a i drugih u promicanju i obnovi iberijske polifone glazbene baštine. Trenutačno djelovanje ansambla podupiru Nacionalni institut za izvedbene umjetnosti i glazbu (INAEM) i Institut za kulturne industrije i umjetnost Regije Murcije (ICARM).
POPRATNI PROGRAM
Foaje Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu
14. rujna 2026. u 12.00 sati
Profil
Predstavljanje knjige autorice Tatjane Barat i ilustratora Yellowa Yurija
"Neustrašive hrvatske žene"
Sudionici
Tatjana Barat, autorica
Yellow Yuri, ilustrator
Ivana Žderić, urednica
Ana Jembrek, moderatorica
Foaje Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu
14. rujna 2026. od 17.00 do 19.00 sati
Nota Bene Records
Predstavljanje nosača zvuka
Glazbena ostavština Bele pl. Adamovića Čepinskog
Foaje Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu
16. rujna 2026. od 10.00 do 16.00 sati
2. Međunarodni forum o razvoju publike
Naša publika budućnosti
Ovogodišnji forum pod nazivom "Naša publika budućnosti" istražuje kako kulturne institucije u vremenu ubrzanih društvenih promjena, digitalne transformacije i promjena kulturnih navika mogu graditi smislene i dugoročne odnose sa sve raznolikijim zajednicama. Posebna će se pozornost posvetiti raznolikosti, dostupnosti, mlađoj publici, istraživanjima i podacima, inovativnim programima, sukreiranju te novim pristupima sudjelovanju u kulturi.
Ulaz je besplatan. Broj mjesta je ograničen.
Foaje Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu
17. rujna 2026. u 11.00 sati
Predstavljanje knjige Siniše Vukovića
"Operna ogrlica Jakova Gotovca"
Sudionici
Snježana Banović, teatrologinja i sveučilišna profesorica
Antun Tomislav Šaban, glavni tajnik Hrvatskog društva skladatelja
Božo Župić, v. d. intendanta HNK Split
Željka Barišić Pulig, ravnateljica Opere HNK u Zagrebu, uime domaćina
Foaje Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu
Hrvatski centar ITI
18. rujna 2026. u 11 sati
Predstavljanje knjige Darka Lukića
"Unclaimed Memories, Unsolicited Narratives: Mainstreaming the Marginality in Croatian Drama and Theatre"
Sudionici
Darko Lukić, autor knjige
Nataša Govedić, teatrologinja
Željka Turčinović, urednica
Foaje Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu
Operni kviz uz izvedbe predstava na pozornici
I četvrto izdanje Zagrebačkoga opernog festivala donosi popratni program - Operni kviz. Kazališna publika moći će provjeriti svoje znanje o opernim djelima koja će se određenog dana izvoditi na velikoj pozornici, a pobjednik ili pobjednica bit će proglašeni na kraju večeri. Iskustvo gledanja vrhunskih predstava upotpunite sudjelovanjem u kvizu!
Festivalski caffe bar ispred zgrade Hrvatskoga narodnog kazališta (istok)
Glazbena slušaonica
Svakog dana tijekom festivalskih izvedaba održavat će se Glazbena slušaonica koja na otvorenom povezuje javni prostor, umjetničku izvedbu i iskustvo slušanja vrhunskih opernih ostvarenja. Postavljena na istočnoj strani ispred zgrade kazališta, slušaonica će omogućiti posjetiteljima da u opuštenom ozračju uživaju u izravnom prijenosu operne izvedbe koja će biti dijelom programa tog dana.
HNK 2
IZDAVAJAMO
13. rujna 2026. u 19.30 sati
Inauguracijski koncert Glazbenog centra Dunja Vejzović
Solisti
Diana Haller, mezzosopran
Dora Jana Klarić, mezzosopran
Evelin Novak, sopran
Marie-Pierre Roy, sopran
Dubravka Šeparović Mušović, mezzosopran
Tomislav Jukić, tenor
Goran Jurić, bas
Krešimir Stražanac, bas-bariton
Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije
Dirigent: Valentin Egel
Glazbeni centar Dunja Vejzović osniva se na inicijativu naše proslavljene operne pjevačice i glazbenice radi promicanja operne umjetnosti i glazbene kulture, a napose poticanja razvoja mladih darovitih pjevača i glazbenih umjetnika. Inauguracijski koncert donatorskog je karaktera te okuplja neke od najistaknutijih hrvatskih opernih umjetnica i umjetnika koji danas nastupaju na svjetskim pozornicama zajedno s novim imenima hrvatske operne scene. Sve solistice, solisti i dirigent posvećuju svoj nastup opremanju i djelovanju Glazbenog centra Dunja Vejzović.
Posebna zahvalnost upućena je Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu i Simfonijskom orkestru Hrvatske radiotelevizije na potpori u organizaciji i izvedbi koncerta.
Osim kupnjom ulaznica za inauguracijski koncert, svi koji žele mogu i osobnim donacijama poduprijeti razvoj Glazbenog centra Dunja Vejzović.
HNK 2
17. rujna 2026. od 10.00 do 18.00 sati
Desk Kreativne Europe - ured Kultura pri Ministarstvu kulture i medija i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
Konferencija Green Culture
Zelena kultura: od kreativne vizije do sistemske promjene
Desk Kreativne Europe - ured Kultura pri Ministarstvu kulture i medija u suradnji s hrvatskim i međunarodnim partnerima organizira međunarodnu konferenciju Zelena kultura: od kreativne vizije do sistemske promjene. Jednodnevno događanje zamišljeno je kao platforma za kritičko promišljanje i raspravu o zelenim politikama i ulozi kulture u odgovoru na suvremene ekološke i klimatske izazove pomoću tri tematska stupa: Culture Advocate, Culture Impact i Culture Involve.
OPERA 65+ ‒ PROGRAM ČLANOVA OPERNOG STUDIJA I STIPENDISTA U DOMOVIMA ZA STARIJE
U sklopu festivala održat će se program Opera 65+ namijenjen korisnicima domova za starije osobe. Članovi Opernog studija HNK u Zagrebu i stipendisti izvest će prigodne koncertne programe u domovima za starije donoseći opernu glazbu izravno publici koja ne može redovito posjećivati kazališne programe.
15. rujna 2026. u 17.00 sati
Dom za starije osobe Centar
16. rujna 2026. u 17.00 sati
Dom za starije osobe Medveščak
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....