Ravnatelj zagrebačkog gradskog kazališta Komedija Miljenko Puljić ove godine ulazi u zadnju godinu svog mandata. Iza njega je izazovno razdoblje jer i Komedija, kao uostalom i sva kazališta, žestoko je, kaže, osjetila covid krizu u kojoj su tijekom pandemije morali zatvoriti kazalište, a dodatno su došle i posljedice potresa. No možda najveći izazov bio mu je, priznaje Puljić, taj kako najveće gradsko kazalište s blizu 200 stalnih zaposlenika, koje je desetljećima bilo u financijskim problemima, vratiti u pozitivno poslovanje, a sve uz dotrajalu infrastrukturu koja je ozbiljno ugrožavala zaposlenike i publiku.
"Činilo se kao utopija kad smo se prijavili na natječaj za obnovu zgrade, za koju je već davno pokrenut pravni proces povratka crkvi, paralelno krenuti sa postavljanjem najskuplje i najzahtjevnije produkcije u povijesti Komedije - mjuzikla ‘Ljepotica i zvijer‘. Uspjeli smo s oba projekta".
Zgrada Komedije tijekom sedam mjeseci prošle godine obnavljala se od posljedica potresa, a predstoji im još cjelovita obnova koja će se, kaže Puljić, provoditi tijekom ljetnih mjeseci dok je kazalište zatvoreno.
"Cjelovitom obnovom zgrade omogućit ćemo tehničke uvjete korištenja tako da će se zgrada moći koristiti i u ljetnim mjesecima. To je do sada bilo neizvedivo jer je već u svibnju zbog neizdrživih vrućina za publiku i zaposlenike bilo nemoguće održavati predstave".
Njegova velika želja, međutim, je nova zgrada kazališta. Pokrenuli su i inicijativu prema nadležnim strukturama u Gradu Zagrebu i Vladi RH s ciljem promicanja ideje o potrebi gradnje nove i arhitektonski reprezentativne kazališne zgrade "koja će biti novi dom KazalištaKomedija, po uzoru na velike metropole svijeta od opere u Sydneyu do primjera iz Španjolske ili Njemačka".
No unatoč tome što zbog mnogih ograničenja (covid-kriza, potres, obnova zgrade) nisu uspjeli realizirati sve planirano, uprizoren je čitav niz značajnih premijera, obnovljeni su neki od najvećih hitova poput mjuzikla "Jalta Jalta", koja je zaštitni znak kazališta. Samo u Klubu Kazališta Komedija u 2023. održalo se 119 događanja.
"Rezultat se vidi i u znatnom povećanju broja gledatelja. U 2022. godini - više od 50,000 posjetitelja, a u 2023. - više od 80000 posjetitelja."
Značajan broj gledatelja odnosi se na hit predstavu "Ljepotica i zvijer". Koja je tajna uspjeha?
"Nema zapravo neke velike tajne o uspjehu ove predstave, tajna je njezina iznimna kvaliteta", odgovara ravnatelj Komedije.
"Jednostavno: to je sjajna priča, divna glazba i izvrsno napravljena ogromna predstava. Postavili smo je izvan matične kuće, u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, jer smo pretpostavili da će imati nevjerojatan komercijalni potencijal, a i zato što smo za nju dobili originalnu Disney licencu. Ono što smo postigli više je od predstave, to je kazališni fenomen. Svakako, to je najveća glazbena predstava ikad postavljena u Hrvatskoj, a brojke koje govore o njenoj uspješnosti gotovo su nevjerojatne. Predstavu je vidjelo više od 70.000 ljudi, zaradila je za kazališne pojmove veliku svotu novaca i premda su troškovi izvođenja jako skupi, kazalište je s tom odlukom ipak napravilo izuzetan poslovni potez. Vlastitim snagama, zahvaljujući prvoklasnom umjetničkom proizvodu, izašli smo iz financijskog minusa i omogućili da možemo planirati velike pothvate i u budućnosti. Ovu je predstavu u cijelosti stvorio ansambl Komedije, glumci, pjevači, zbor, balet i orkestar te pružio građanima Zagreba kazališni doživljaj koji se može mjeriti s najboljim predstavama u Europi i svijetu."
Ljudska pohlepa
Slijedeći dramski naslov na repertoaru Komedije, najavljuje Miljenko Puljić, britka je komedija Jacinta Benaventea, jednog od najznačajnijih španjolskih dramatičara koji je za svoj rad na dramskoj književnosti dobio Nobelovu nagradu 1922.
"Njegov komad ‘Zapetljani interesi‘ na svjež i neobičan način govori o ljudskoj pohlepi, ovisnosti o novcu i moći koju stvara kapital. O tome progovaraju likovi koje je Benavente napisao kao maske comedie dell arte, drastične tipove koji slijepo slijede trag novca.
Ideje ovog komada su vrlo primjenljive na današnjicu, nije se teško smijati takvim likovima kada ih susrećemo svaki dan. Ova nam je predstava vrlo značajna i zbog mahom mlade glumačke podjele koja donosi ovaj zanimljivi projekt. Tu ćemo predstaviti naša nova pojačanja u glumačkom ansamblu: Ružicu Maurus i Roka Sikavicu. Uz to, kao gost, kod nas prvi put radi mladi glumac Bernard Tomić. Uz njih su tu i naši sjajni Ana i Ivan Magud, Dajana Čuljak, Fabijan Pavao Medvešek i brojni drugi Komedijini glumci koji predvodi mladi redatelj Aleksandar Švabić sa svojim kreativnim timom.
Tako da mogu reći da mi je drago da smo kuću otvorili mladim ljudima, s povjerenjem očekujemo premijeru".
Suradnja sa Švabićem nastavak je nastojanja ovog kazališta da se angažiraju mladi redatelji.
"Kazališta koja njeguju određeni repertoar, određeni fah, kao što je Komedija koja je predodređena da se bavi komediografskom literaturom uvijek su u potrazi za redateljima koji bi voljeli, znali i prigrlili taj vrlo zahtjevni žanr. Komediju je vrlo teško dobro napraviti, a da se ne skrene u banalno ili pretjerano. Mi nismo kazalište koje njeguje komercijalan tip komedije za puku zabavu, nastojimo predstave osloniti na kvalitetnu literaturu i ozbiljna promišljanja.
Upravo u duhu toga pozvali smo nekoliko istaknutih redatelja mlađe generacije s kojima smo napravili vrlo zanimljive predstave. Mislim tu na Marinu Pejnović koja je napravila vrlo zanimljivu dramatizaciju kultnog romana Miljenka Smoje ‘Velo Misto‘. Neopterećena slavom televizijske serije napravila je sjajnu predstavu koju je izvrsno prihvatila i kritika i publika. ‘Velo Misto‘ donijelo nam je i nekoliko nagrada, a s velikim uspjehom smo ga igrali i u Smojinom Splitu.
Zabavno i dinamično
Ivan Plazibat dao nam je novi pogled na legendarnu komediju Oscara Wildea ‘Važno je zvati se Ernest‘, vrlo zabavnu i dinamičnu predstavu. Sada, evo, radimo s Aleksandrom Švabićem, odličnim mladim umjetnikom koji je, kao i Marina ili Ivan, doveo sa sobom tim suradnika koji pripadaju njegovoj generaciji i koji u naše kazalište donose novi zamah. Bilo bi mi drago da ti mladi umjetnici zavole komediju kao žanr, da se bave istraživanjem komičkih sredstava i postupaka, da nas vuku naprijed u susret kvalitetnim predstavama na zadovoljstvo publike."
Puljić je posebno ponosan i na suradnju s najvećom svjetskom agencijim za mjuzikle, Music Theatre International u Londonu, koja drži prava za većinu naslova u svijetu glazbenog kazališta, preko njih se, kako tumači, osiguravaju prava za sve relevantne predstave. Upravo uz njihovo posredovanje dobili su licencu za jedan veliki glazbeni naslov - mjuzikl "Jadnici" koji se već uveliko priprema i čiju premijeru očekuju krajem studenog.
"Licenca koju smo zatražili od vlasnika prava, jednog od najvećih glazbenih producenata u svijetu Camerona Mckintosha, poznata je pod nazivom ‘non replica‘ što znači da imamo slobodu u određenim umjetničkim odabirima prilikom realizacije samog djela. Time smo se uvrstili u najelitniji krug europskih glazbenih kazališta kojima se takve dozvole povjeravaju. Za ovaj izuzetno zahtjevni projekt pozvali smo autorski tim iz Češke koji predvodi vrhunski europski redatelj Stanislav Moša. Za potrebe glavnog casta ovog mjuzikla samo, uz naše stalne članove ansambla, proveli i opsežnu audiciju na kojoj smo preslušali oko stotinu i pedeset kandidata. Konačnu potvrdu glavnih uloga upravo ovih dana očekujemo od vlasnika prava. Pripreme na proizvodnji scenografije i kostima su već započele, a novi hrvatski prijevod radi naš Dražen Bratulić. Ovo je, nakon ‘Ljepotice i Zvijeri‘, ponovno jedan ogromni glazbeni projekt od kojeg očekujemo jako puno, nadajući se da ćemo izvrsnost naše glazbene produkcije pomaknuti još dalje."
Nastavak škole
Za 2025. godinu planiraju pak jedan domaći mjuzikl, jer, kaže Puljić, smatraju svojom dužnošću da razvijaju i dalje njeguju hrvatski autorski mjuzikl.
"To je svojevrsni nastavak zagrebačke škole mjuzikla koja je nastala u Komediji i kojoj su na čelu stajali veliki kompozitori kao što su Kabiljo i Krajač, a uspjeh ‘Jalte‘, koja je postala brand našeg kazališta, i drugih velikih hrvatskih mjuzikla obavezuje nas da mislimo u tom pravcu. Zato ove godine započinjemo rad na novom autorskom mjuziklu za koji glazbu piše Jasenko Houra, a koji nosi radni naslov ‘Dubrava blues‘. Taj će mjuzikl govoriti o Zagrebu, o odrastanju u doba osamdesetih i devedesetih, ali i o njegovoj današnjici. Na projektu smo angažirali brojne umjetnike i nadamo se velikoj i uzbudljivoj priči."