‘Razmišljala sam o ženi koja je divlja i kojoj je osveta jedini izlaz, iako je svjesna da će biti kažnjena‘

o ratu i osveti 

Trideset godina nakon praizvedbe "Trilogije o Agamemnonu", dramaturginja Lada Kaštelan donosi novu verziju trilogije ("Trilogija o Agamemnonu 2.0"), u režiji Livije Pandur, s kojom je surađivala, među ostalim, i na "Medeji" (tom prilikom, na "Medeji" prema prijevodu Lade Kaštelan, Pandur je radila u funkciji dramaturginje i koscenaristice) te drami "Čekajući Oresta".

Tekst nove "Trilogije" novo je čitanje i nastavak iste građe. Čine ga, naime, "Prevara", prema Euripidovoj "Ifigeniji na Aulidi", u kojoj vojskovođa Agamemnon žrtvuje svoju kćer Ifigeniju da bi rat mogao početi, i "Povratak", prema Eshilovu "Agamemnonu", u kojem se Agamemnon nakon deset godina vraća iz rata kao pobjednik, ali ga odmah po povratku žena Klitemnestra ubije kako bi osvetila kćerinu smrt, preuzeti iz stare trilogije te dorađeni i prilagođeni novoj cjelini, a zatim i završni dio trilogije, "Šesti dan", nastao prema motivima Euripidova "Oresta". Treći dio djela potpuno je nov i bavi se sudbinom Agamemnonove i Klitemnestrine djece Oresta i Elektre.

Livija Pandur, Nina Violić, Lada Kaštelan, Ivana Bodrožić

Lucija Ocko/Cropix

Ususret premijeri koja dolazi na pozornicu zagrebačkog HNK-a, u foajeu spomenutog kazališta održan je kazališni doručak, koji je u razgovoru o ovom klasičnom tekstu te relevantnosti tema koje obrađuje, okupio već spomenute dramaturginju i redateljicu te glavnu glumicu predstave Ninu Violić, koja je Klitemnestru utjelovila i u drami "Čekajući Oresta". Razgovor je moderirala književnica Ivana Bodrožić, koju je zanimalo razlikuje li se priprema za interpretaciju klasičnog teksta od pripreme za tumačenje suvremenog teksta.

"Nisam mu pristupila kao prema klasičnom tekstu", otkrila je Violić, naglasivši da je tekst pisan na suvremen način. Niti Klitemnestru nije doživjela kao klasičnu junakinju, nadovezala se, objasnivši da je o njoj razmišljala kao o "ženi koju vodi ono animalno, koja je divlja i kojoj je osveta jedini izlaz, iako je svjesna da će biti kažnjena".

Dodala je i kako je riječ o vrlo "emotivnom" tekstu, kao i da se u interpretaciji prepustila "iracionalnome", što joj je, pojasnila je, dopustilo dugogodišnje glumačko iskustvo.

Nina Violić

Lucija Ocko/Cropix

Lada Kaštelan, Ivana Bodrožić

Lucija Ocko/Cropix

Suvremeno u tekstu

Najjači impuls prepoznati je u tekstu ono suvremeno, "ono što je sada", "ono nešto što osjećaš kao svoje" - "nemoguće situacije, bijes koji se prelijeva, kao da živimo u nekom grotlu", kaže Kaštelan, koja je, osim studija dramaturgije pri Akademiji, završila i klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Njena "Trilogija o Agamemnonu" premijerno je odigrana 1995. u zagrebačkom HNK-u, "Helena" 1990. na Splitskom ljetu, a još 1987. na Dubrovačkim ljetnim igrama odigrane su "Feničanke".

Ova tragična grčka trilogija njihovo je promišljanje današenjeg svijeta, kaže Pandur ističući "fantastičnu glumačku podjelu", koja uključuje i Živka Anočića i Gorana Grgića (u ulozi Agamemnona), Livija Badurinu, Olgu Pakalović (također Klitemnestru), Igora Kovača, Filipa Vidovića, Luku Dragića, Teu Ljubešić...

Dok je Pandur zahvalila na podršci HNK-a, koja im je omogućio da "stvore svoj svijet", Kaštelan je poručila da predstava ne zahtjeva predznanje te da nedostatak istog neće biti ometajući faktor. Problem mogu biti, zaključuje, samo predrasude ljudi koji misle da znaju što treba biti, a lijek za spomenuto - otvorenost publike.

Predstava će premijerno biti izvedena 6. veljače, a reprize slijede 7., 9., 10. i 11. veljače.

Livija Pandur, Nina Violić

Lucija Ocko/Cropix