"Sind Sie ein Kommunist? Sind Sie ein Kommunist?", ispituje novinar, uljudno i agresivno. Čuju se zvukovi, ono toplo pucketanje starih snimki, što automatski priziva slike djevojaka kratkih frizura, u nekoj od starinskih plesnih dvorana. Poput berlinske Ballhaus Ost u kojoj je prošlog tjedna četiri večeri za redom praizvedena hrvatsko-njemačka predstava "Aether ueber Berlin" Pavlice Bajsić Brazzoduro.
Zagrebačko-berlinska umjetnica prvo je u Zagrebu postavila svoj Hoerspiel, "malu igru za slušanje i gledanje", koji se s prekidima prikazuje već treću godinu, ostavljajući iza sebe gomilicu obožavatelja. To je kazališna priča o povijesti radija i koječemu još, u kojoj igraju Sven Medvešek, Jelena Miholjević, Ivana Rushaidat, Ljubica Letinić, Matija Antolić, Ante Perković, Dino Brazzoduro, Nina Bajsić, Ivan Zelić. Zatim je od berlinskog gradskog fonda za kulturu tražila pomoć za gostovanje Hoerspiela. Novac je dobila, ali pod uvjetom da ovdje provede slično istraživanje i napravi novu, njemačku verziju. Tako je nastao "Aether uber Berlin", odnosno “Eter iznad Berlina”.
- U predstavi je i kazališna rekonstrukcija radijske reportaže iz Oranienburga, prvog nacističkog koncentracijskog logora. Te 1933. godine tu su prvo zatvarali “državne neprijatelje” kao što je bila i dotadašnja uprava radija. Ne biste vjerovali što je sve sačuvano u njemačkim radijskim arhivama! - kaže Pavlica Bajsić Brazzoduro, dramaturginja i radijsko-kazališna autorica. Nijemci su ti koji su izumili stereo mikrofon i magnetofon, i to kad? Za vrijeme nacionalsocijalizma, oni su prvi shvatili manipulacijsku moć medija nad masama.
Na trendovski Prenzlauer Berg, načičkan restorančićima i hand made buticima dovela je zvukove iz 30 kilometara udaljenog naci logora i sa Sjevernog pola, ljude i njihov život otprije stotinjak godina.
Umjesto Svena Medvešeka u "Aether ueber Berlin" igra Andreas Nickl, Artemis Chalkidou je tu Jelena Miholjević. Fabian Kühlein zamjenjuje Ljubicu Letinić u ulozi radijskog čarobnjaka, ton vodi Mario Fišter iz Berlina, tonac Darka Rundeka. Od zagrebačke ekipe tu su glazbenici i glumci Ivana Rushaidat, Matija Antolić i Dino Brazzoduro. Svjetlo je oblikovao Marino Frankola, Klasja Habjan napravila je dizajn, ilustracije nagrađivani eksperimentalni filmaš Dalibor Barić. Ivana Rushaidat očarala je Nijemce impresivnim glasom, na odličnom njemačkom. Ona pjeva "Das ist Berlin" Marlene Dietrich, Matija kao Ivo Robić izvodi Fremde in der Nacht: velika zvijezda u Njemačkoj. "Mr Morgen" tvrdio je da je autor Sinatrinog "Strangers in the Night", ali to mu nikad neće priznati.
U "Aether ueber Berlin" Pavlica Bajsić Brazodurro smiksala je nostalgiju i jezu, životnu radost i ona konačna egzistencijalna pitanja. Povezala je Lampedusu i Bertolda Brechta, izbjeglicu pred nacistima, te njemačku Rundfunk arhivu i tekstove svog oca Zvonimira Bajsića, autora brojnih radio drama. Dino Brazzoduro pjeva Brechtovu "An den kleinen Radio Aparat", imigrantsku pjesmu čovjeka koji moli svoju malu radio-kutijicu da nikada ne zanijemi: uvijek mi donosi glasove mojih neprijatelja, pjeva Brecht, također autor brojnih radio-drama.
Radio je nacistima bio moćan propagandni medij: reportažu iz Oranienburga iz kolovoza 1933. emitirali su da bi dokazali kako se tamo ništa loše ne događa niti je to logor, nego prije konačište ratnih zarobljenika, recimo. "Ovdje nas tretiraju kao ljude", kaže zatočeni komunist. "Nakon ovoga što sam ovdje doživio, neću više distribuirati materijal protiv nacionalsocijalizma", obećava logoraš. Novinar završava s najboljim željama nacistima, do zajedničkog cilja: velikoj nacionalsocijalističkoj državi Europi!
Cijela predstava završava ulomkom iz radijskog dokumentarca Zvonimira Bajsića Praško Proljeće 84., u kojem glas autora uz koncertnu snimku Beethovenove 9. Simfonije zaključuje: “Od Ode radosti jedini je doživljaj: strah."
Prenzlauer Berg prelijepljen je plakatima "Aether ueber Berlin" za prve izvedbe od 18. do 21. veljače na nezavisnoj sceni Ballhaus Ost. Zagrebački Hoerspiel od Božića do Nove Godine osam su puta odigrali u Kuli Lotrščak: iako gotovo bez ikakve reklame na listi čekanja ostalo je publike za bar još dvije izvedbe. Iduća će biti 24.4., u sklopu Showcasea hrvatskog teatra. Hrvatski centar ITI-ja, (International Theatre Institut) izabrao ju je među nekoliko najboljih predstava koje će predstaviti stranim kazalištarcima.
Pavlica Bajsić Brazodurro godinama je radila na Hrvatskom radiju, honorarno, ali i u Teatru Exit, kao dramaturg na predstavama Matka Raguža, Saše Anočića i Renea Medvešeka. U Zagrebu je diplomirala dramaturgiju, u Parizu magistrirala filozofiju. Kad ni nakon 20 godina rada nije uspjela naći stalni posao, odlučila je neizvjesnost pretvoriti u prednost, živjeti u Berlinu i u Zagrebu.
Sa Z rinkom Šimičić Mihanović, u Zagrebu vodi Multimedijalnu kolibu, kroz koju se bavi radiofonijskim teatrom. Ovog su listopada po drugi put održali "Plan za bijeg", s kratkim formama sa dva-tri izvođača, koje funkcioniraju istodobno i kao predstave i kao radijske izvedbe. Pavlica je s Marijom Škaričić izvela "Svatko je imigrant", poeziju i reportažu s otoka Lampeduze a Ljubica Letinić i Lana Deban su oživjele pokušaj bijega sa otoka Iža 1956. kad su otočani doživjeli brodolom.