U prva tri izdanja Zagrebački operni festival privukao je više od 20.000 posjetitelja, čime je potvrdio velik interes publike za međunarodni program i za operne produkcije zagrebačkog HNK koje u pravilu otvaraju festival. Ove godine organizator HNK očekuje više od 10.000 posjetitelja. Jednako tako, ovaj festival je umjetnički silno brojčan i poprilično vibrantan: u samo desetak dana dovede umjetnika i osoblja više nego neki dulji festivali jer sve operne kuće dolaze kompletirane isključivo za glazbeno-scenske izvedbe: sa svojim zborom, orkestrom, tehnikom...
Međunarodni zagrebački operni festival, koji je od svojih početaka značajno osnažio poziciju hrvatske operne umjetnosti na opernoj karti svijeta, od 11. do 20. rujna 2026. godine održat će se četvrti put u HNK Zagreb.
Ove se godine festival prvi put održava na tri pozornice: na matičnoj pozornici u povijesnoj zgradi, u HNK2 i foyeru. Operni festival tradicionalno otvara adut s domaćinova repertoara, a to je ovoga puta Verdijeva "Aida" u koprodukciji HNK u Zagrebu, Teatra Massimo u Palermu i Nacionalnog kazališta Csokonai u Debrecenu. Tijekom festivala zagrebačka će publika imati priliku pogledati gostujuće predstave uglednih opernih kuća iz Poljske, Španjolske i Francuske. Poljska kraljevska opera (Polska Opera Królewska) 14. rujna izvest će Rossinijevu "Talijanku u Alžiru", Hrvatski barokni ansambl i Cantoría iz Španjolske izvode "Veneru i Adona" Johna Blowa, a 17. rujna Slovensko narodno gledališče Maribor izvodi operu "Lakmé Léa Delibesa.
Festival će biti zaključen 20. rujna 2026. velikim gala koncertom s međunarodnim opernim zvijezdama, Piotrom Beczałom, Marigonom Qerkezi, solistima i Orkestrom HNK, a pod ravnanjem maestra Piera Giorgia Morandija.
U izabranim operama inozemnih kuća pojavljuju se hrvatski znanci. "Talijankom u Alžiru" ravna šef dirigent Zagrebačke filharmonije Dawid Runtz, dok Pier Francesco Maestrini, redatelj zagrebačkog "Rigoletta", te u predstojećoj sezoni i Bizetove "Carmen", potpisuje "Lakmé".
- To nije slučajnost. Festival gradimo kao platformu međunarodne suradnje i razmjene. Posebno me veseli kada se profesionalni putevi naših međunarodnih suradnika prirodno isprepletu s programom festivala jer to potvrđuje da je hrvatska operna scena ravnopravno uključena u svjetske umjetničke tokove- ističe intendantica.
‘Duet cvijeća‘
"Lakmé", čuvena po melodioznom i snovitom "Duetu cvijeća" u Zagrebu nije igrala od prve polovine 20. stoljeća, a "Talijanka u Alžiru" od 19. stoljeća. Posljednja velika monografija zagrebačkog HNK, u izdanju Školske knjige, i drugi izvori, ističu da je opera Lea Delibesa posljednji put postavljena u zagrebačkom HNK 1940. godine, dok je ranije, u osvit Prvog svjetskog rata u istoj operi pjevala Maja de Strozzi, u vrijeme dirigentiskih početaka Milana Sachsa. "Talijanka u Alžiru" izjelice Rossinija, koji je poznat koliko po operama, toliko po kulinarskim umijećima, nikad nije igrala na zagrebačkoj pozornici, ali je bila organizirana po kućama. Povijesni izvori navode njezino devetanestostoljetno izvođenje u zagrebačkim salonima, osobito 30-ih godina, kada je bio običaj da se opera ili njezini ulomci, priređuju po plemićkim i aristokratskim rezidencijama, u čemu su naročito bili angažirani njemački bogataši, donoseći, naravno i njemačke prijevode, takvih privatnih izvedbi za odabrano društvo.
- Upravo je to jedna od najvažnijih vrijednosti Zagrebačkog opernog festivala. Festivalom publici želimo ponuditi naslove koji nisu dio našeg redovitog repertoara te je upoznati s vrhunskim opernim produkcijama iz cijele Europe. Na taj način obogaćujemo kulturnu ponudu Zagreba i stvaramo priliku da naši gledatelji bez odlaska u inozemstvo dožive različite umjetničke estetike, redateljske poetike i izvedbene tradicije europskih opernih kuća. Vjerujem da upravo ta raznolikost čini Zagrebački operni festival jedinstvenim i sve prepoznatljivijim na europskoj festivalskoj karti - smatra dr. sc. Iva Hraste Sočo.
Festival je, napominje, značajno proširen, program se održava na tri pozornice - na matičnoj pozornici i u HNK2 te u foyeru, uz bogat popratni program koji uključuje glazbenu slušaonicu ispred HNK, stručni međunarodni forum, programe za djecu i mlade te niz događanja namijenjenih široj publici.
- Uvjereni smo da će upravo ovakvo širenje programa dodatno učvrstiti poziciju Zagrebačkog opernog festivala. Zagrebački operni festival iz godine u godinu potvrđuje svoju sve važniju ulogu na europskoj opernoj karti te nastavlja proces snažne internacionalizacije. Ove godine predstavili smo Festival međunarodnim partnerima i vodećim predstavnicima europskih opernih kuća, javnosti i medijima na dvama uglednim međunarodnim festivalima – 12. srpnja tijekom Festivala u Aix-en-Provenceu u Francuskoj, jednom od najznačajnijih europskih opernih festivala, te u kolovozu na jubilarnom 40. Festivalu Castell de Peralada u Španjolskoj. Ova predstavljanja otvaraju nove mogućnosti za suradnje, koprodukcije i daljnje pozicioniranje Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu među relevantnim europskim institucijama- zaključuje intendantica HNK.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....