SVE JE ODUŠEVIO

U šibenskoj katedrali izveo djelo koje mu je ostavljeno u oporuci, i koje je godinama bilo izgubljeno

Pavao Mašić u šibenskoj katedrali

 Šibenska Biskupija/mandica Starčević
Živan Cvitković u pismu tadašnjem orguljašu šibenske katedrale, don Veljku Jadronji, zamolio je da se njegovo djelo proslijedi Mašiću
Živan Cvitković u pismu tadašnjem orguljašu šibenske katedrale, don Veljku Jadronji, zamolio je da se njegovo djelo proslijedi Mašiću

U katedrali sv. Jakova u Šibeniku koncert je proteklog tjedna održao Pavao Mašić, hrvatski gospodar orgulja.

Davne 1555. godine 28. travnja posvećena je šibenska prvostolnica te je Mašićevim koncertom obilježena 470. obljetnica toga događaja. Kako je Mašić napomenuo u kraćem obraćanju: "Katedralni prostori uvijek su impozantnih dimenzija, volumena koji se odlikuju bogatom akustikom, a u kojima svoje posebno mjesto i zvuk pronalaze upravo orgulje".

Uistinu, one najčuvenije i publici najbliže skladbe na ovom Mašićevom koncertu, poput Bachovog "Aira" i "Toccate i fuge u d-molu", zvučale su ovdje posve nestvarno, i zbog maestralnog izvođača, i zbog prostora, da bi želja bila da se u Hrvatskoj na orguljama izvode, ako može, pretežito u ovoj katedrali.

"Na koncertu je repertoar skladbi bio vezan uz skladatelje i djela namijenjena izvedbama u velikim prostorima u kojima se računa na bogatu akustiku, u kojima do posebnog izražaja dolazi veličanstveni zvuk orgulja, kao i mističnost njihova zvuka za koji se katkad ne može odrediti odakle točno dolazi, već ga slušatelj percipira kao da se spušta od samih svodova katedrale. Izvedena su, pored spomenutih Bachovih, i djela francuskih majstora baroka ("Veliki dijalog" Louisa Marchanda, orguljaša Kraljevske kapele u Versaillesu) i 20. stoljeća (glazbene meditacije Oliviera Messiaena i Mauricea Durufléa nadahnute gregorijanskim koralom, kao i pjevom ptica). Posebno mjesto u programu pripalo je prvoj izvedbi djela "Koral u kamenu" krstionice koje je 2004. skladao Živan Cvitković, zagrebački filmski skladatelj šibenskih korijena koji je djelo posvetio upravo šibenskoj katedrali", govori Mašić.

Zanimljiva je povijest partiture toga djela, koju je Cvitković u pismu poslao tadašnjem orguljašu šibenske katedrale, don Veljku Jadronji, sa zamolbom da djelo proslijedi Mašiću. Nakon Jadronjine smrti djelo je svoj put pronašlo tek prije nekoliko godina te je ovo bila prva izvedba u prostoru za koji je izvorno skladano. Postoji i originalno skladateljevo pismo u kojem se bilježe zanimljivi detalji oko nastanka djela: "Literarno gledano, skladba prati građevinu katedrale i njenu kamenu strukturu: čas masivnu, čas gracilnu. Tri su kontrastirajuća elementa uočljiva: citat ‘Veni Creator Spiritus‘, refleks šibenskog pučkog sakralnog pjevanja te Glorija šibenskih zvona. Imao sam jednostavno potrebu da jednom nešto napišem za katedralu i krstionicu u kojoj sam i sam kršten 1925., a koja je cijeloga života ostala prisutna u mnogim mojim razmišljanjima". Mašiću su na koncertu asistirali mladi i talentirani šibenski orguljaši Ante Lapić i Kristijan Radić, koji orgulje uče u Glazbenoj školi Ivana Lukačića kod prof. Tine Banovac te redovito sudjeluju na šibenskoj Orguljaškoj ljetnoj školi, a ove godine su na državnom natjecanju mladih orguljaša osvojili prve nagrade.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. studeni 2025 03:24