Više od 40 godina prošlo je od prvog objavljivanja “Alana Forda” u Hrvatskoj, uz Italiju jedinu zemlju u kojoj je doživio kultni status, a strip koji je bio sastavni dio odrastanja mnogih generacija sada dobiva i svoju kazališnu verziju. U Zagrebačkom kazalištu mladih predstavu čija je premijera 18. svibnja postavlja redatelj Dario Harjaček, i sam trajno “zaražen” dogodovštinama tajnih agenata grupe TNT, čije je sjedište napuštena newyorška cvjećarnica koja im služi kao paravan za mutne poslove...
- “Alan Ford” nije me zanimao do neke dvanaeste godine života, kad sam ga doslovce počeo gutati; to je strip koji privlači prvenstveno svojim savršenim crtežom i genijalnom estetikom, a uz to je neopisivo zabavan i duhovit i postaje temeljno štivo u razdoblju kada djeca postaju odrasli ljudi. Teško je definirati za koju je dob prikladan, s obzirom da su teme kojima se bavi vrlo ozbiljne, ali ispričane na prilično groteskan način i time djeluje kao da nije pogodan za djecu, nego više za stariju populaciju. “Alan Ford” bio je jako bitan za moje odrastanje, jer je stvorio sustav vrijednosti koji sam kasnije u životu gradio - priča Harjaček koji se na strip “navukao” preko osam godina starijeg brata i njegove kolekcije od preko 200 brojeva.
Izmišljeni negativac
Redatelj kojemu je ovo treća ovosezonska premijera (u splitskom HNK postavio je Bergmanovu “Jesenju sonatu”, a u Gavelli “Push Up 1-3”), scenarij je počeo pisati prije godinu dana, a bazirao ga je na prvih 50 epizoda stripa. Predstava je, kaže Harjaček, posveta njegovim autorima Magnusu i Bunkeru, a u priču je dodao i lik izmišljenog negativca Cracka, kriminalca koji nosi jahaće čizme i u sprezi s gradskim vlastima pokušava sagraditi jedan veliki građevinski objekt u centru grada. Aluzija je i više nego očita, a s predstojećim lokalnim izborima zgodno se poklapa i priča o tri svinje, koje se u predstavi natječu u reizboru za gradske vijećnike. Žanrovski je, naglašava Harjaček, predstava najbliže farsi:
- Svijet “Alana Forda” je sam po sebi pomaknuta stvarnost, ali stvarnost koju vrlo jasno prepoznajemo. I čini mi se da je tu problem današnjeg vremena: nije problem što ljudi u predstavi ili stripu prepoznaju stvarnost, nego je problem da u stvarnosti ima previše “Alana Forda” - ističe redatelj koji predstavom nastoji demistificirati siromaštvo i bogatstvo.
- U današnje vrijeme, kada postoje silne socijalne razlike, u javnom prostoru neprestano se postavlja teza kako je sirotinja nositelj moralne čistoće u društvu.
19 glumaca
Drugim riječima, oni koji su siromašni, siromašni su zato što su moralni, dočim su oni koji su bogati, bogati zato što su kradljivci. Međutim, ja polazim od jedne druge činjenice: tako dugo dok sirotinja i bogati imaju isti odnos prema novcu, svijet se ne može promijeniti, jer pohlepa prema novcu potpuno je ista i kod jednih i kod drugih. Čitav taj alanfordovski svijet sazdan je upravo na tome; i bogati i siromašni na isti način žude za novcem i na isti način su pohlepni i žele imati više - razlaže Harjaček.
U predstavi koja ima čak 70 likova glumi 19 glumaca; lik Alana Forda tumači Filip Nola, dok najpoznatijeg negativca, smetlara Superhika koji krade siromašnima da bi dao bogatima, igra Milivoj Beader.
- Alan Ford oličenje je jedne gotovo naivne dobrote i nikada se ne kompromitira na način na koji to rade drugi likovi - kaže Harjaček za svog omiljenog tajnog agenta, dok Superhika ne smatra klasičnim negativcem:
- Superhik u ovoj priči nije antagonist, nego ravnopravni protagonist. On nije klasični negativac zato što je sam po sebi idealist: ništa ne uzima da bi se okoristio i u njemu nema prijetvornosti. To mi se u cijeloj priči čini kao zanimljiva provokacija.
Važna je maska
Sir Olivera, engleskog plemića aristokratskih manira glumi Zoran Čubrilo, Damir Šaban u ulozi je boležljivog Jeremije, njegov prijatelj Debeli Šef je Rajko Bundalo, a dvostruku ulogu nespretnog izumitelja Grunfa i kriminalca Cracka igra Maro Martinović. Alanovog prgavog prijatelja Boba Rocka tumači Jasmin Telalović, a Harjaček objašnjava kako je upravo njegov lik najteže odigrati, s obzirom da je on u stripu patuljak. Riječ je o likovima koji su strašno prepoznatljivi, smatra, pa je stoga u predstavi vrlo važna maska, a posebno će zanimljivo biti vidjeti onu Doris Šarić Kukuljice kojoj je dodijeljena uloga Broja Jedan, škrtog starca u kolicima i vođe grupe TNT.
Darija pitamo i što je razlog velike popularnosti ovog stripa na našim prostorima?
- Vrijeme kada je ovaj strip postao popularan bilo je vrijeme kada su ljudi jako puno odlazili u kino i film je bio doticaj s tim svijetom Amerike s kojim su ljudi bili strahovito fascinirani. “Alan Ford” ima svoje korijene u filmskim estetikama - od nijemog filma i film noira do kriminalističkog filma - tako da je i sama struktura predstave pomalo filmska. Dramaturginja Katarina Pejović i ja ovu smo predstavu nazvali Brecht-noir; ona u scenskom smislu ima svoje korijene u brechtovskoj poetici, što su Magnus i Bunker također koristili. Mislim da je “Alan Ford” Brecht filma - zaključuje.