Hrvatskom praizvedbom predstave Legenda sinoć je otvoren 4. Festival Miroslav Krleža, a predstava se može pogledati i večeras u 21 sat na Krležinom Gvozdu 23.
Središnju temu ovogodišnjega Festivala čine ljubav i smrt, što se predočuje kroz predstave 'Legenda' u režiji Georgija Para, 'Adam i Eva' u režiji Natalije Manojlović, 'Saloma – koreodrama' u izvedbi Selme Mehić, 'Krležine ratne adrese' u režiji Marija Kovača te 'Kerempuh i Smrt' u režiji Zlatka Boureka.
U sklopu istog festivala danas je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu svečano otvorena izložba 'Krležina ostavština - rani Krleža' na kojoj su izloženi rukopisi ranih Krležinih drama (Saloma, Kristofor Kolumbo, U logoru, Adam i Eva) te četiri Krležina lika, što ih je oko 1920. tušem i olovkom nacrtao slikar Mirko Uzorinac. Izložen je i plakat za predstavu Kristofor Kolumbo, tri tiskana izdanja ranih drama u sklopu Sabranih djela Miroslava Krleže, kao i prvo izdanje prve Krležine drame Legenda (1913.), koju je u nastavcima godine 1914. u časopisu Književne novosti izdao Milan Marjanović.
Legenda je prvi Krležin objavljeni tekst, napisan ujesen 1913. godine, kojim je mladi Krleža (imao je tada svega 21 godinu) zakoračio u kanon hrvatske kulture. U toj dramskoj Legendi je tematizirao, kako je sâm istaknuo, "Krista gdje razgovora sa svojom vlastitom sjenom o problemima Crkve kao da je čitao Kranjčevića". Bila je to prva legenda iz zamišljene simboličke pentalogije koja bi objedinila Krista, Michelangela Buonarrotija, Kolumba, Kanta i Goyu, pri čemu o posljednjoj dvojici giganata piše eseje.
Prizor iz predstave 'Adam i Eva'
U sklopu 4. Festivala Miroslav Krleža sutra nas u zagrebačkom Teatru &TD očekuju dvije izvedbe predstave Adam i Eva (u 20 i 22 h). Krležina legenda Adam i Eva najizravnije se poziva na ishodišni motiv biblijske legende, razbijajući pri tome mit o prvom Čovjeku i prvoj Ženi, a istovremeno uspinjući običnu, građansku svađu ljubavnog para do razine mita.
'Kerempuh i smrt', također na programu festivala , igra je na temu 'Balada Petrice Kerempuha' Miroslava Krleže u izvedbi Bourekovog kazališta figura – teatra nakaza i u režiji Zlatka Boureka.
Balade Petrice Kerempuha u ovoj izvedbi postaju svojevrsna mješavina pučkog i krajnje pojednostavljenog uličnog lutkarskog kazališta, vrhunske literature kao što su Balade i naglašeno slikarsko-kiparskog, drastično ekspresionističkog teatarskog izričaja.
U povodu rođendana Miroslava Krleže, u utorak 7. srpnja od 11 do 17 h Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krleže bit će otvoren za posjete uz slobodan ulaz.