Kvadaratura

Zvonimir Dobrović: Prvi Queer je čuvala policija a 20. godišnjicu obilježava i Hrvatska pošta

Zvonimir Dobrović

 Ivan Posavec
Mnogo je umjetnika, aktivista, publike i medija utkano u ovih 20 godina promjene. Današnja publika i ne zna za Zagreb bez queera

Zvonimir Dobrović jedan je od naših najuspješnijih nezavisnih kulturnih menadžera, koji stoji iza festivala Queer Zagreb i Perforacije te udruge Domino, i jedna od najprepoznatljivijih osobnosti hrvatskog LBTGQ aktivizma. Queer Zagreb ove se godine održava 20. put i program je počeo skandalom. Crkva se, naime, sablaznila i pokušala zabraniti ciklus queer filmova u Kinoteci.

"Promjena koju ipak prepoznajemo u ovih 20 godina je u tome da je kao skandalozno prepoznato jedino to da je neki župnik pokušao zabraniti prikazivanje queer filmova. Hvala Bogu da je svima ipak jasno da su pokušaji zabranjivanja filmova i prijetnje zatvaranja kinotečnog programa sramota i za župu i kršćansko poslanje. Filmove treba gledati, a zabrane su Pandorinu kutija - jer ako danas zabranimo queer film, koje filmove sutra nećemo smjeti gledati?" kaže Dobrović, iza kojeg su dva desetljeća hrabrog aktivističkog i bogatog artističkog djelovanja. Što mu se u retrospektivi čini posebno važnim?

"Neusporediva je slika s prvog Queera s kordonima policije i toga da naše 20. izdanje obilježava Hrvatska pošta prigodnom dopisnicom ili da Zrinjevac u povodu Međunarodnog dana borbe protiv homofobije u suradnji s nama sadi cvijeće u bojama zastave duginih boja. Mnogo je umjetnika, aktivista, publike i medija utkano u ovih dvadeset godina promjene, jer važno je da današnja generacija naše publike i ne zna za onaj Zagreb bez queera u kazalištima, galerijama, kinima."

Program Queer Zagreba održava se cijelu godinu s festivalskom špicom od 25. svibnja do 4. lipnja. Što bi posebno istaknuo?

"Predstava 'Yira, yira' Brune Isakovića i Nataše Rajković, kojom u HNK Zagreb 24. svibnja otvaramo izvedbeni blok programa, jedna je od najsnažnijih koje smo producirali. Ova argentinsko-hrvatska predstava o životima seksualnih radnika i radnica doživjela je uspjeh u Argentini i Brazilu, a igrat će i u Rijeci i Dubrovniku. Izdvojio bih još izvedbe Diane Niepce iz Portugala u Muzeju suvremene umjetnosti, nama bitne suradnje sa Sveučilištem Yale te British Museumom. Posebno se veselim Hrvatskoj pošti i dopisnici koju će vizualno osmisliti Tisja Kljaković Braić."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. svibanj 2022 15:44