Roman, povijesni ep i posveta Zagrebu "Anđeo nestajanja" Slobodana Šnajdera predstavljen je u utorak u knjižari Fraktura, a autor je tom prigodom poručio kako je njime htio "riješiti neke probleme iz našega grada i povijesti".
"Pisanje je stvar kondicije. Bojim se da više neću imati taj zamah niti ću moći napisati nove sastave. Htio sam riješiti neke probleme iz našega grada i povijesti. Anđa živi proturječja i plaća za njih", poručio je.
Glavna junakinja Anđa Berilo, djevojka bez imena, porijekla, služavka u kući prije Drugoga svjetskog rata koja se zaljubila u mladoga SKOJ-evca i nakon njegovoga hapšenja odlazi u partizane, istaknuo je u ime nakladnika urednik Seid Serdarević.
Nakon bijega u partizane vrati se u oslobođeni Zagreb. Pravedna je i nepotkupljiva te postaje sumnjivom svojim drugovima koji je odvode na Goli otok. Nanesenu nepravdu Anđa Berilo htjeti će ispraviti, no novo će vrijeme dotući i nju i kuću u kojoj je živjela, stoji u opisu na mrežnim stranicama Frakture.
"Anđa je zlorabljena i želi se osvetiti. Nađena je na smetlištu kod Drniša u vreći na kojoj je pisalo ‘neka te prati sreća Anđo‘. Žandar koji ju je našao upisao je Berilo i tako je ostalo. Ona je bila nahoče, superinteligentno. Imala je iskonski nagon za poštenjem", opisao je glavnu junakinju Šnajder.
On je osam godina radio na romanu koji govori o povijesti 20. stoljeća, točnije o razdoblju neposredno prije Drugoga svjetskog rata do početka devedesetih.
"Prvi dio knjige je moj hommage zagrebačkoj ilegali, i taj dio ima dimenzije grčke tragedije. O tim ljudima koji danas ne postoje pisao sam s velikim poštovanjem", istaknuo je.
"Autor duboko ulazi u povijesnu problematiku. "Anđeo nestajanja" je povijesni roman, roman o Zagrebu te roman o ljudima koji su vjerovali u ideale čak i kad su ih ideali iznevjerili", poručio je Serdarević, dodavši da se radi o ideji jednakosti i komunizma.
Slobodan Šnajder rođen je u Zagrebu 1948. Studirao je Čistu filozofiju i Anglistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Suosnovao i šesnaest godina uređivao kazališno-filmski časopis "Prolog". Pisao je za kazalište, te je njegova prva profesionalna izvedba "Minigolf" održana 1969. u tadašnjem ZDK, današnjemu Dramskome kazalištu Gavella. Među njegovim izvedbama u inozemstvu nalaze se "Hrvatski Faust" u Theater a.d. Ruhr (1987.), te Burgtheater, Beč (1993.).
Dosad objavio knjige proze: "Knjiga o sitnom", 1996., "505 sa crtom (pripovijetke)", 2007. te romane "Morendo", 2011. i "Doba mjedi", 2016. "Knjiga eseja Umrijeti u Hrvatskoj", izašla je kod Frakture, 2019., kao i peto izdanje "Doba mjedi" na jeziku izvornika. Četvrto izašlo je kod novosadske Akademske knjige, 2021. Prometej, Zagreb, objavio je "Izbor iz djela u devet svezaka, 2006. - 2007." Do zaključenja ove knjige, roman "Doba mjedi" objavljen je na trinaest jezika.