TREĆE IZDANJE

Beškerovi ‘Blagdani‘ puni su korisnih informacija, iznenađenja, ali i humora, mogu se čitati i kao zbirka kratkih priča

Inoslav Bešker
 Tomislav Kristo/Cropix
Večeras je u Zagrebu predstavljeno treće, prerađeno i dopunjeno izdanje objavljeno u Nakladi Jesenski i Turk

Knjiga o blagdanima, tako i naslovljena „Blagdani“, u podnaslovu „Antropološki ogledi“ u kojoj autor Inoslav Bešker pripovijeda o vjerskim blagdanima, praznicima i danima koji se u državi posebno obilježavaju, kontekstualizira ih i objašnjava kako su nastali i čemu i kome služe, do sad je prodana u 22 000 primjeraka. Večeras je u Zagrebu predstavljeno treće, prerađeno i dopunjeno izdanje objavljeno u Nakladi Jesenski i Turk.

Inoslav Bešker bi, kazao je Ivo Žanić, mogao napisati i kalendar, o svakom danu u godini ponešto.

„Naprosto napisati vijest da je sutra srijeda 22.rujna, ali ne u smislu tehničkog podatka da se nešto dogodilo u svijetu toga dana, nego pisati o srijedi 22. rujna kako događaju koji se dogodio nakon utorka 21. rujna. Srijeda, 22. rujna bi bio nevjerojatno dramatičan događaj, jer Bešker bi našao nešto, krenuo možda iz Babilona, starog Rima, to bi bio tekst koji bi se izdvajao i po tome što bi imao provjerene podatke, naslov koji bi bio u skladu s tekstom, što je danas rijetkost, i bio bi vrlo zanimljiv tekst.“

image
Ivo Žanić, Ivica Buljan
Tomislav Kristo/Cropix

Nema čistih blagdana

Knjiga se može čitati kao zbirka kratkih priča ali i enciklopedijski, kao skup podataka iz povijesti. U njoj Bešker, ističe Žanić, podučava da nema čistih naroda i čistih kultura, samim time nema ni čistih blagdana, ma koliko to neki rigidni samoprozvani znanstvenici ili pseudoznanstvenici podučavali. Čak ni državni blagdani nisu jedinstveni, i u njima je kulturoloških preklapanja, prožimanja; da i ne govorimo o blagdanima koji datiraju iz pretkršćanskih, predindoeuropskih vremena i dalje, na njih se naslanjaju slojevi raznih kultura.

image
Inoslav Bešker
Tomislav Kristo/Cropix

Od vjerskih blagdana u knjizi dominiraju stari zapadnokršćanski, odnosno katolički blagdani iako knjiga, jasno, ima i dodatke o muslimanskim i židovskim blagdanima, a Bešker piše i o svjetovnim, građanskim praznicima kao što je primjerice Dan žena, ili danas modernim, uvezenim, uglavnom američkim a sad već globalnim danima poput Valentinova, Halloweena …

Pri tome, naveo je Ivo Žanić, Bešker objašnjava kako ti praznici često nemaju nikakve veze s njihovom nominalnom oznakom, primjerice danas komercijalizirano Valentinovo ni po čemu nije vezano uz svetog Valentina.

image
Ognjen Strpić, Inoslav Bešker, Ivo Žanić, Ivica Buljan
Tomislav Kristo/Cropix

Knjiga je puna raznih podataka, od faktografije do antropoloških objašnjenja.

Zanimljiva je priča, spominje Žanić, oko Majčinog dana, koji se u nas slavi tek zadnjih godina.

Utemeljila ga je Anna Maria Jarvis, Amerikanka koja je bila emotivno duboko vezana za svoju majku.

Nakon majčine smrti Jarvis se ostala brinuti za slijepu sestru. „Ta pobožna metodistička kršćanska htjela je napraviti nešto u spomen na majku, počela se zalagati da neki dan bude proglašen Majčinim danom i tako je 1908. organizirala prvu proslavu sama, a onda se to iz godine u godinu počelo širiti.

image
Inoslav Bešker
Tomislav Kristo/Cropix

Bizarno je da je Jarvis jedne godine uhićena na konvenciji organiziranoj povodom Majčinog dana. Jer, tamo su se prodavali bijeli karanfili, što je Jarvis užasnulo kao komercijalizacija Majčinog dana. Držala je da ta je time izdana njezina prvobitna ideja i organizirala prosvjede, pa su je uhitili radi remećenja javnog reda i mira.“, spomenuo je Žanić.

'Beškerovština'

Ivica Buljan, urednik koji dugi niz godina surađuje s Inoslavom Beškerom u Jutarnjem listu, ističe da Bešker i svoje novinske, a pogotovo tekstove u ovoj knjizi, piše zanimljivom pripovjedačkom strategijom u kojoj je često i poneka 'cveba', anegdota, dosjetka.

image
Ivo Žanić, Ivica Buljan
Tomislav Kristo/Cropix

Tako ni tekstovi u ovoj knjizi, ocjenjuje, nisu suhi, makar iznose cijeli niz podataka, oni su pisani na Beškerov način, u njima je 'beškerovštine'. „Uživao sam čitajući o nečemu o čemu malo znam, nešto sam naučio, čak sam se i nasmijao.“, kazao je Buljan.

Bešker se prisjetio kako je knjigu počeo pisati prije 32 godine, još u bivšem režimu, prije no što je otišao za dopisnika u Rim. Pokazala se potreba, objašnjava, da se ljudima kad već slave kaže što to slave, tko je to kad počeo slaviti i u koju svrhu.

image
Ivica Buljan
Tomislav Kristo/Cropix

Blagdani su prije svega društveni fenomen, dani kad se ljudi okupljaju, kad nešto slave, kad su radosti, ili kad država samu sebe slavi i pokušava navesti ljude da se identificiraju s državom. Blagdani su na svaki način nešto što nikad niti u jednom vremenu nije izbjeglo komercijalizaciji, kaže Bešker podsjećajući da je nakon mise uvijek išao – sajam.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. rujan 2021 09:26