Bio je letački časnik, radio za Reuters i BBC, a izvještavao je i o građanskom ratu u Nigeriji... a onda mu je zatrebao novac...

Krajem prošle godine na britanskoj tv mreži Sky Atlantic i američkom Peacocku prikazana je prva sezona serije "Dan šakala", snimljene po romanu Fredericka Forsytha, prvi put objavljenom 1971. Knjiga je svojedobno izazvala veliku pažnju jer je pisac u formi političkog trilera majstorski dočarao zamišljenu zavjeru, u kojoj je teroristička organizacija OAS angažirala vrhunskog snajperista da ubije francuskog predsjednika Charlesa De Gaullea. OAS je 1962. uistinu pokušao atentat na De Gaullea, što je inspiriralo Forsytha da napiše taj roman, no zaplet i razrada priče bili su čista fikcija. Zašto je Forsyth napisao upravo takav roman? Zato što je kao nezaposleni strani dopisnik bilo stalno bez novca, to mu je bio prvi roman, a napisao ga je na prenosivoj pisaćoj mašini.

Prva tri izdavača kojima se obratio odbila su njegov rukopis, prihvatio ga je tek britanski "Hutchinson & Co." i to za razmjerno skroman iznos, no kad je "Dan šakala" postao hit, tiskana je dodatna naklada. Forsyth je tada požalio zašto je pristao na honorar od 20 tisuća funti, umjesto na postotak, ali već je bilo kasno. U Americi knjigu je objavio "Viking Press", i ona se nakon odličnih kritika plasirala na prvo mjesto top liste "The New York Timesa".

Kao tinejdžer, Forsyth nije ni pomišljao da postane pisac. Rođen je u pokrajini Kent, sa 16 godina je upisao pilotsku školu i postao najmlađi letač u svojoj klasi. Godine 1958. dobio je čin letačkog časnika, 1961. priključio se Reutersu, a 1965. BBC-u kao pomoćni diplomatski dopisnik. Početkom šezdesetih pažljivo je pratio zbivanja u Francuskoj, kada se uistinu odigrao pokušaj atentata na Charlesa De Gaullea, no poslije su ga privukli nemilosrdni ratovi u Africi, o kojima je izvještavao za BBC, posebno građanski rat u Nigeriji, između Nigerije i Bijafre. Nakon šest mjeseci htio je da mu produže mandat, međutim, iz BBC-a su mu neuvijeno poručili da tako nešto njihovu publiku zapravo i ne zanima. Forsyth je mislio drukčije i za svoj račun produžio boravak u Nigeriji za skoro dvije godine, što ga je skoro dovelo do bankrota.

Napisao je svoju prvu knjigu, dokumentarni esej "Priča o Biafri", no honorar za tu vrstu teksta nije bio osobit, pa su ga upozorili da se fikcija puno bolje plaća. Zato je odlučio napisati svoj prvi roman, "Dan šakala", koji je postao svjetski hit, a po njemu je 1973. snimljen i istoimeni film Freda Zinnemanna sa Edwardom Foxom u ulozi plaćenog ubojice. Forsyth je odjednom shvatio da se fikcija itekako isplati, pogotovo ukoliko se za knjigu zainteresiraju i filmski producenti. Kako je 1972. napisao roman "Slučaj Odessa", koji je 1974. adaptiran za film (jedini u kojem su zajedno nastupili brat i sestra Maximillian i Maria Schell), a "Odessa" iz naslova odnosila se na tajnu organizaciju, osnovanu da se zaštite nacisti koji su izbjegli raznorazna poratna suđenja. I knjiga i film bili su vrlo uspješni, tako da je Forsyth postao ime koje je jamčilo uspjeh u knjižarama i na kino blagajnama. Uslijedili su novi književni i filmski hitovi, "Psi rata" i "Četvrti protokol", ali druga supruga Sandy Molloy zabranila mu je putovanja na kojima je skupljao građu za svoje romane, jer je to postalo suviše opasno. Zato je 2016. objavio da prestaje pisati no to je bilo samo donekle točno, budući da je i dalje objavljivao zbirke pripovjedaka, a snimio je i dokumentarac o sebi i filmovima napravljenima po njegovim romanima. Umro je 9. lipnja u svom domu u Jordansu u okrugu Buckinghamshireu nakon kraće bolesti, imao je 86 godina.