Makar će ovu godinu neki hrvatski izdavači pamtiti po nenaplaćenom dugu što im je ostao iza propasti Algoritma, a i Interliber je, samo kvantitativno govoreći, najjači sajam knjiga u zemlji, poznatiji kao mjesto gdje se rješava starih zaliha negoli hrpimice nude novi naslovi, dio nakladnika i ove godine s nekim od, vjeruju, bitnih im izdanja, izlaze u studenome, uoči sajma.
U vrijeme Interlibera VBZ bi trebao objaviti novi, obiman roman Dana Browna (“Origin”).
Riječ je o novim, španjolskim pustolovinama harvardskog profesora Roberta Langdona. Unatoč najavama, novi roman Zadie Smith, portret ženskog prijateljstva i odnosa majke i kćeri, VBZ ipak neće objaviti do Interlibera. No, zato stiže “Lutka: portret majke” Ismaila Kadarea, velikog europskog pisca, dobitnika Man Bookera 2005.
Nakon četiri toma “Moje borbe” što ih je dosad objavio OceanMore, ovih dana izlazi Knausgaardov roman “Ima vrijeme za sve” (Vuković & Runjić), autorovo razmatranje na temu naravi anđela, koje uključuje reinterpretaciju dvaju biblijskih mitova, onog o Kainu i Abelu te o Noi i potopu.
Dobitnicu Bookera, južnokrejsku autoricu Han Kang i njezin roman “Vegetarijanka”, priču o ženi koja odlučivši prestati jesti meso uzdrma i obitelj i okolinu, objavljuje Hena.com.
Susret s Freudom
U nas je upravo prevedeno, ove godine i u svijetu s nestrpljenjem očekivano “Ministarstvo potpune sreće” (Profil), drugi roman najznačajnije indijske spisateljice našeg doba, Arundhati Roy, knjiga na koju se čekalo 20 godina, nakon što se Roy proslavila potresnim romanom o životu dvoje blizanaca - “Bog malih stvari”.
Izlazi i “Crvenokosa” (Vuković & Runjić) Orhana Pamuka, roman u čijim su temeljima dva mita koja se dotiču pitanja očinstva, jedan zapadni i jedan istočni; tako Pamuk još jednom koristi Tursku kao pozornicu gdje se naočigled odvija ta kompleksna interakcija između istoka i zapada. Riječ je o starogrčkom mitu o Edipu, koji govori o ubojstvu oca od strane vlastitoga sina, i perzijskom mitu o Rustemu i Sohrabu, koji govori o ubojstvu sina od strane vlastitoga oca
Niz kratkih priča, monologa, ispovijedi, sjećanja i predviđanja skupljeno je u naslovu “Svijet ide dalje” Lászla Krasznahorkaija (OceanMore), knjizi za koje je kritika ocijenila da je remek-djelo slavnog autora.
Lumen objavljuje dva naslova Margaret Atwood, “Sluškinjinu priču” te “Ludi Adam”, također izdaju i novog Stephena Kinga “Izvlačenje trojke”. Već dugo najavljivan, konačno je i na hrvatskom objavljen u opusu peruanskog književnika bitan, djelomice i autobiografski “Teta Julia i piskaralo” (Vuković & Runjić), inspiriran brakom koji je Mario Vargas Llosa imao u mladosti, iz vremena kad se kao 19-godišnjak oženio deset godina starijom Bolivijkom Juliom Urquidi Illanes, koja ga je naposljetku zbog dijelova spomenutog romana dala i sudski goniti.
Novopreveden je i “Trafikant” (Hena.com), austrijskog finalista Man Bookera 2016., Roberta Seethalera, priča iz predratna Beča u kojem se mladi trafikant Franz susreće sa Sigmundom Freudom. Roman propituje smisao rata, netrpeljivosti prema Židovima te smisao ljubavi...
Edicije Božičević objavljuju “Sunovrat” Fernanda Vallejoa, koji je autoru donio Rómulo Gallegos, najprestižniju nagradu za književnost u cijelom hispanofonskom svijetu. Riječ je o noveliranoj autobiografiji, autofikciji, narator opisuje ubrzano i bolno umiranje svojeg brata zaražena virusom HIV-a, što se čita kao metafora za odumiranje i dekadenciju kolumbijskog društva.
Borgesove ilustracije
Od ostalih stranih naslova spomenimo i ‘Čitav jedan život’ (OceanMore) višestruko nagrađivanog austrijskog autora Roberta Seethalera, “August” (Fraktura), priču o životu Gaja Oktavijana, Johna Williamsa, autora “Stonera” i roman kojim je Williams osvojio najznačajniju književnu nagradu National Book Award, potom “K pijanom anđelu” (Hena.com), najpoznatiji roman čuvenog poljskog pisca Jerzyja Pilcha, “Ti kažeš” (Naklada Ljevak), u kojem slušamo priču Teda Hughesa, čovjeka koji je, tvrde, Sylviju Plath otjerao u smrt te “Knjigu zagrljaja” (Iris Illyrica), Eduarda Galeana, jednog od najuglednijih suvremenih latinoameričkih mislioca i književnika, sastavljenu od gotovo 200 lirskih priča i fragmenata te nadrealnih ilustracija brazilskog umjetnika Josea Borgesa.
Jurica Pavičić napisao je roman “Crvena voda” (Profil) u kojem se, osim nesretne sudbine obitelji Vela, zrcale gotovo tri posljednja desetljeća hrvatskog društva, heroji i ubojice, rasprodana djedovina i sluti Dalmacija novoturističkog buma.
U autobiografskoj “Poslije kiše” (Hena.com) Rade Šerbedžija piše o Americi, emigraciji, povratku, ratu, ljubavi… Tanja Mravak u zbirci “Naša žena” (Hena.com) govori o životima običnih ljudi u običnim situacijama. VBZ objavljuje “Predsmrtni dnevnik” Igora Mandića.
Nove romane imaju Marina Vujčić “Pitanje anatomije (Hena.com), Tatjana Gromača “Carstvo nemoći” (Sandorf), Mani Gotovac “Ćutim te” (Profil), Mihaela Gašpar “Sporni odron” (Disput), Marina Šur Puhovski (VBZ), Hrvoje Hitrec “Špilberk” (Školska knjiga).
MeandarMedia objavljuje “Severni zid” Dragana Velikića te “Baršunasti pokrov” Olivere Nikolove, najnagrađivanije makedonske autorice koju često uspoređuju s Marguerite Duras.
Krešimir Nemec u “Glasovima iz tmine” (Ljevak) pokušava odgovoriti na pitanje kakav je položaj Krleže u hrvatskoj kulturi danas i kakve su se promjene dogodile u recepciji njegova djela u proteklih trideset i pet godina, koliko je prošlo od njegove smrti. Propituje razloge zašto taj pisac i danas nastavlja dijeliti hrvatsku intelektualnu javnost.
Zrinka Paladino napisala je antivodič po metropoli, naslovljen “ZAGREB - ANTIVODIČ” (Meandar Media). “Želim svjedočiti do kraja” (Disput), izbor iz čuvenog dnevnika njemačkog povjesničara književnosti Victora Klemperera, priča o privatnoj i političkoj kalvariji tijekom nacionalsocijalističke diktature od 1933. do 1945. godine. Opisuje niz fizičkih i psihičkih ponižavanja i zlostavljanja koja je trpio zbog židovskog podrijetla, sve do bijega iz razorenog Dresdena te kasnijih lutanja i nedaća do kraja rata. Knjiga je u Njemačkoj, ali i u mnogim drugim zemljama doživjela brojna izdanja.
Ovih dana TIM Press objavljuje “Pisma i druga svjedočanstva od 1925. do 1975.” Hanne Arendt i Martina Heideggera, prepisci koja nudi uvid u unutarnje živote dvoje velikih filozofa, pola stoljeća korespondencije Arendt i Heideggera, prvo ljubavničke, a potom prijateljske i intelektualne. Nedavno je isti izdavač objavio “Modernost i holokaust” Zygmunta Baumana. Njemački novinar Norman Ohler u djelu “Potpuna ekstaza - Narkotici u Trećem Reichu” (OceanMore) piše o ulozi lijekova i narkotika u nacističkoj Njemačkoj; istražuje ulogu psihoaktivnih lijekova, osobito stimulanata poput metamfetamina u vojnoj povijesti Drugoga svjetskog rata i nacističke Njemačke.
Među zanimljivim publicističkim naslovima su i “Staljinova kći - Neobičan i buran život Svetlane Alilujeve”, biografija kćeri diktatora, autorice Rosemary Sullivan (Sandorf) te Gregory Carleton “Seksualna revolucija u boljševičkoj Rusiji” (Sandorf).
Izlazi i “Bowie i njegovo doba” (Vuković & Runjić) iz pera legendarnog rock-kritičara Paula Morleyja.
Utjecaj interneta
Adam Lashinski u knjizi “Divlja vožnja - Uberov plan da dominira svijetom” (Profil) donosi dvije priče o Uberovu meteorskom usponu te o velikim ambicijama njegova osnivača.
Ljevak objavljuje “Internet nije odgovor” Andrewa Keena, nazivaju ga “Christopherom Hitchensom interneta”, propituje neke od pogubnih utjecaja interneta na ekonomiju, kulturu i društvene vrijednosti te donosi kritiku Silicijske doline koja je autentično insajderska, jer je i sam jedan od važnih protagonista internetske revolucije. Što je tišina i gdje se ona danas uopće može naći pokušava odgovoriti norveški autor Erling Kagge u knjizi “Tišina u doba buke” (Profil), koja je u Norveškoj postigla golemi uspjeh i postala najprodavanija publicistička knjiga još od “Kon-Tikija” Thora Heyerdahla, objavljenog 1948. godine.
Ratko Bošković u knjizi “Ivica Todorić” (Profil) opisuje korijene donedavno moćne obitelji, uspon privrednog rukovodioca iz socijalističkog doba Ante Todorića, oca Ivice Todorića, njegove političke probleme 1971., zatim razvoj njegova privatnog biznisa koji je bio temelj Ivici Todoriću da stvori najveću kompaniju nezavisne Hrvatske. Prati se odrastanje i prvi poslovni potezi Ivice Todorića, njegovo poslovanje na međunarodnom planu, širenje na regiju, poslovi s bankama, sve do kobnog preuzimanja slovenskog Mercatora, kad počinje Todorićev sunovrat.