Društvo hrvatskih književnika (DHK) u subotu je ujutro održalo Izbornu skupštinu na kojoj su, između ostalog, izglasali i novog predsjednika – povjesničara umjetnosti Dina Milinovića. S druge strane, na Skupštini su otvorena i mnoga pitanja koja bi se mogla početi rješavati već ove godine, a fundamentalna su za rad i održavanje tijela.
Milinović je na ovim izborima bio jedini kandidat, činjenica koju je i sam adresirao s dozom humora. U svojem se obraćanju članovima osvrnuo na sve prijašnje istaknute probleme i želje prisutnih članova te istaknuo kako postoji velika potreba za izvanrednom Skupštinom na kojoj bi se potanko raspravilo o svim potencijalima za budućnost Društva, specifično o eventualnim izmjenama statuta DHK-a.
- Trud koji ulažemo vidi se u sve većem broju novih mladih članova koji su nam pristupili. Drago mi je da ih ovdje danas vidim i u većem broju nego inače. Veselimo se vašim novim knjigama, angažmanu u našem Društvu i hrvatskom društvu općenito. Moram priznati da je zapravo ta konstelacija snaga jedan od glavnih razloga zašto sam prihvatio biti kandidat na ovoj Izbornoj skupštini – izjavio je u svom govoru novoizabrani predsjednik Dino Milinović.
U svojem se govoru osvrnuo i na mnoge prijetnje tijelu, počevši od financijske slike, kada je podsjetio i članove na dužnost plaćanja članarine te mogućnost doprinosa putem kupnje časopisa i knjiga. Podsjetio je i na pritisak „većih tijela” prema rasformiranju Društva te osnutku novoga, no upozorio kako bi takav čin uništio tradiciju dugu 126 godina. Izjavio je kako njihovo tijelo mora nastaviti okupljati nove članove, no mora biti oprezno pri odabiru kako bi uspjelo zadržati svoj status „elitnog društva”.
Skupština koja se odvila u subotu ujutro označila je kraj trogodišnjeg mandata književne povjesničarke Hrvojke Mihanović-Salopek, kao i promjenu članova odbora, a u naznakama za buduće skupštine bile su i mnoge sustavne promjene za Društvo.
U svom je govoru bivša predsjednica Mihanović-Salopek istaknula potrebu za poboljšanjem statusa predsjednika, odnosno povećanjem njegove samostalnosti od Upravnog odbora. Dodala je kako bi se takav status znatno poboljšao kada bi predsjednik imao šest članova uprave koji bi ga podržavali, a preostalih šest bilo bi zaduženo za preispitivanje njihovih odluka.
U kasnijoj je diskusiji na tu reorganizaciju snažno reagirala književnica Lada Žigo Španić, koja je objasnila da bi takav sustav kontrirao postavkama cijelog Društva, koje je po svojem ustroju „parlamentarno”. Dodala je i da smatra kako se Društvo previše osvrće na prošlost, a manjka u konkretnim planovima za budućnost.
‘Predsjednik je marioneta‘
- Previše dvojimo o prošlosti, o kojoj treba govoriti, ali ovo je društvo nacionalno i kozmopolitsko i trebamo govoriti i o programima u sadašnjosti, kao i programima u budućnosti – izjavila je Žigo.
Tome se suprotstavila Mihanović-Salopek, rekavši da je predsjednička uloga svedena na ulogu marionete.
- Nemojmo brkati demokraciju s kaosom. Ja bih ipak da se predsjedniku povećaju ovlasti. Poznata sam po toleranciji i ove sam četiri godine radila onako kako je Upravni odbor glasao. Ponekad je to bilo moje mišljenje, veći put nije, ali se čovjek prilagodi. Međutim, predsjednik je marioneta. No, ne samo to. Društvom nitko zapravo strogo ne upravlja. Upravlja se stihijski i stalno se izmjenjuju ljudi. U drugim zemljama onaj koji upravlja i odgovoran je. Ovdje nitko nije odgovoran – odgovorila je Mihanović-Salopek i dodala da je upravo taj manjak odgovornosti u srži parnica u čijem se središtu nalazi Društvo.
Veliku je reakciju izazvao i govor mladog književnika Luke Tripala, koji je pokrenuo raspravu o dodjeli i oduzimanju Goranova vijenca pjesniku Milku Valentu.
- Treba li DHK u svojim publikacijama i medijskom prostoru odvojiti prostor za stavove svojih članova koji su u suprotnosti ne samo s javnim ukusima, već i sa zakonima Republike Hrvatske? Treba li naše društvo preispitivati kakvi su moralni stavovi članova? Treba li ih cenzurirati? Radi se o činjenici da smo mi s pravom medijski prozvani da smo više puta dali prostora za izražavanje takvih stavova. Smatram da bi se o tome trebala povesti rasprava, ako ne o odluci Upravnog odbora koja je donesena, onda o našem stavu prema tome. Koliko god DHK bio svjetonazorski neopredijeljen, ne može biti i neutralan. Na kraju krajeva, u našem statutu jasno stoji kako članovi mogu biti isključeni iz Društva zbog nanošenja moralne štete Društvu – istaknuo je Tripalo i dodao kako je ova vrsta krize, po njemu, još veća od onih o kojima se priča na Skupštini.
Odgovor, u kojem objašnjava logiku iza odluke Upravnog odbora, uputio mu je tajnik tijela, Matija Štahan.
- Moje je mišljenje da DHK ne treba pristati na logiku vremena u kojem samo sebe pretvara u arbitra za vrednovanje svake teme koja se nalazi u javnosti, već se treba zadržati u strukovnim okvirima. Priopćenje Upravnog odbora nije stalo iza Valenta kao osobe, čak ni iza njegove književnosti niti postavilo mišljenje prema činjenici treba li dobiti tu nagradu ili ne, već je konstatacija bila da, kada ju je već dobio, oduzimanje nije bilo profesionalno – komentirao je Štahan.
Osim novog predsjednika, na Izbornoj su skupštini izabrani i novi potpredsjednici, Ivica Matičević i Mirko Ćurić te novi članovi Upravnog odbora - Miro Gavran, Željka Lovrenčić, Siniša Matasović, Lada Žigo Španić, Anja Šovagović, Boris Bek, Davor Šalat, Hrvoje Kovačević, Ana Lederer i bivša predsjednica Društva, Hrvojka Mihanović-Salopek.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....