Interliber

‘Dina‘ je rasprodana. Tražili su se i Tisja Kljaković, Ferić, Karakaš, Lagercrantz, Nesbø...

Posjetitelji na Interliberu

 Ranko Suvar/Cropix
U dva paviljona moglo je, prema epidemiološkim mjerama, u istom trenutku boraviti do 2200 ljudi

Više puta otkako je zbog pandemije odgađan, a lani naposljetku i otkazan, Interliber se ove godine, koroni unatoč, ipak održao. Slavko Kozina, predsjednik Zajednice nakladnika i izdavača, dan nakon što je Interliber zatvorio vrata doima se vrlo zadovoljan. "Jako je važno da se sajam održao. Uspoređujem to s neodržanim beogradskim sajmom knjiga ili s ove godine ipak tankim Frankfurtom. Poslovne brojke ove su godine svuda manje bitne, čak i na velikim svjetskim sajmovima. Važno je zadržati kontinuitet, važno je stvaranje navike koja je kulturološki za Zagreb, ali i za čitavu zemlju bitna. Posljednja dva tjedna puno se u medijima govorilo o knjigama, što je, jasno, bilo vezano uz Interliber."

Velesajam je zabilježio - jer se ove godine, zbog epidemioloških mjera, na Interliber ulazilo s kartama, pa se znaju i konkretne brojke - oko 55.000 posjetitelja.

"Odlično su se prodavali domaći autori. Na štandu V.B.Z.-a puno su kupovali nove romane Zorana Ferića i Ivice Prtenjače. Na štandu Frakture velik su hit bili 'Oni 2' Tisje Kljaković Braić, Disput ima novog Karakaša, dobro se prodavala 'Harry Potter kuharica', novi Lagercrantz, Nesbø, veliki je hit bila 'Dina', koja je rasprodana", nabraja Slavko Kozina.

Što se tiče posla i zarada, nakladnici su od početka s ovogodišnjim Interliberom računali na veliki rizik.

"Pad prometa bio je između 40 i 60 posto u odnosu na 2019. Budući da nije bilo starijih generacija, baka i djedova, niti organiziranih posjeta škola, nije bilo puno djece. Nakladnici izdanja za djecu prošli su i do 60 posto lošije. Ostali su možda u minusu oko 40 posto u odnosu na 2019. No, suludo je to komparirati s 2019. i godinama kad je na Interliber dolazilo po 120.000 ljudi. Rezultati su takvi da ćemo se vjerojatno pokriti, kupac je profitirao, a kontinuitet je, što je najbitnije, ostvaren. Sve to možemo gledati isključivo u okviru ovog mikrotrenutka - epidemiološki je najgora situacija ikada, imamo najveće brojke zaraženih, realno, ovo je bio najgori mogući trenutak za plasiranje proizvoda. To se vidjelo, ljudi jesu bili skeptični. I kad sve to uzmemo u obzir, 50.000 posjetitelja jest dobra brojka. Ovo nije slamka spasa od koje ćemo mi živjeti, ovo je slamka kontinuiteta. Ako to tako gledamo, Interliber je uspješan", zaključuje Kozina.

U dva interliberska paviljona moglo je, prema epidemiološkim mjerama, u istom trenutku boraviti do 2200 ljudi. Gužve kakva se pamti s prijašnjih Interlibera, jasno, nije bilo. Nije ih niti smjelo biti. Govoreći općenito u stanju u branši, Kozina ističe: "Ove je godine, što se tiče prodaje u knjižarama, pogotovo tijekom ljeta, situacija bila vrlo optimistična, u nekim smo knjižarama zabilježili čak i dvoznamenkasti porast prodaje knjiga u odnosu na 2020., a za par je postotaka bio veći i u odnosu na 2019. U Hrvatskoj je između 3500 i 4000 ljudi indirektno 'naslonjenih' na našu branšu, od trgovaca do prevoditelja."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2021 20:00