ANNA FRANK U STRIPU

Djeco, sad ćete lakše čitati o holokaustu

Biografija Anne Frank, koju je autorizirao muzej u Amsterdamu, rad je američkih autora Sida Jacobsona i Ernieja Colona koji su već objavili strip-uspješnicu o napadu terorista na SAD pod nazivom "Izvještaj 9/11"

Dnevnik Anne Frank ove će se godine pojaviti i kao strip ne bi li u takvom izdanju došao i do najmlađe publike koja je preskočila tu knjigu.

Strip-verziju “Dnevnika Anne Frank” amsterdamski je muzej, koji nosi ime 14-godišnje djevojčice umrle 1945. u logoru Bergen-Belsen, odlučio objaviti nadajući se da će tako doprijeti do većeg broja mladih čitatelja.

A. Frank je kao djevojčica završila u koncentracijskom logoru Auschwitz nakon što se njezina obitelj tijekom Drugoga svjetskog rata dvije godine krila u jednom stanu u Amsterdamu prije nego što su ih nacisti otkrili te, kao i milijune drugih Židova, poslali u koncentracijski logor.

Pulitzer ‘Mišu’

Obitelj Frank poslana je u Ausch -witz, odakle je Anne prebačena u logor Bergen-Belsen, gdje je i umrla 1945. godine.

Annemarie Bekker, glasnogovornica muzeja, rekla je da je publikacija namijenjena tinejdžerima koji možda nisu uspjeli doći do knjige Anne Frank, dnevnika koji je postao najrašireniji dokument proizašao iz holokausta.

“Nisu svi pročitali dnevnik”, rekla je Bekker i dodala kako čitanje knjige ne isključuje strip. Korištenje crteža, stripa kako bi se ilustrirale ozbiljne povijesne teme, pa čak i genocid, nije neuobičajeno. “Maus”, strip Arta Spiegelmana, biografija je autorova oca, Vladeka Spiegelmana, poljskoga Židova koji je preživio holokaust. U njemu su Židovi prikazani kao miševi, a Nijemci kao mačke. Strip je prvi put objavljen 1986., kasnije je nastao i drugi tom, a 1992. je nagrađen specijalnim Pulitzerom, inače nagradom za novinarske radove.

Borci protiv fašizma

Spomenuti stripove koji su objavljivani u Jugoslaviji možda nije primjereno zbog razine artističkih vrijednosti, no ne može se ignorirati činjenica da su objavljivani stripovi o partizanskim bombašima, dječacima Mirku i Slavku. Glavni su junaci bili izmišljeni, ali ideja stripa o dječacima partizanima imala je podlogu u stvarnom životu te je kao takva korištena i u jugoslavenskoj kinematografiji. Boško Buha, dječak iz Virovitice, jedan je od takvih boraca protiv fašizma kojega je u istoimenom filmu Branka Bauera iz 1978. glumio Ivan Kojundžić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2021 06:59