Dobitnik najvažnije francuske literarne nagrade priznao da je koristio ChatGPT za pisanje romana

Ovogodišnji dobitnik najprestižnije francuske književne nagrade, Prix Goncourt, samo dan nakon što je proglašen pobjednikom javno je priznao da je u pisanju romana koristio umjetnu inteligenciju. Vijest je izazvala svojevrsni šok nakon literarnog skandala koji je potresao Francusku krajem rujna kad je žiri Goncourtove nagrade iz užeg izbora izbacio jednog kandidata tvrdeći da se pri pisanju romana koristio umjetnom inteligencijom.

Philippe Jaenada (1964) nagradu koja se dodjeljuje od od 1914. godine osvojio je u utorak za roman „L’Inconnue du quai de Javel“ (Nepoznata žena na Quai de Javelu), dobivši šest od ukupno devet glasova žirija.

Roman, objavljen početkom kolovoza ove godine, postao je trenutni hit – prodan je u 60 tisuća primjeraka i prije nego što je objavljeno ime dobitnika Prix Goncourt. U romanu se autor bavi neriješnim slučajem ubojstva Louise Cansot, mlade žene koja je bila model slikarima Montparnassea, a pronađena je mrtva na obali Seine kasnih 1940-ih godina. Autor u romanu provodi istragu, ispreplićući arhivska istraživanja, digresije i humor, u društvu neočekivana suputnika – inspektora Maigreta, fikcionalnog detektiva Georgesa Simenona, čiji cjelokupni opus autor iznova iščitava kako napreduje njegovo istraživanje.

Jaenada se od svojeg prvog romana, „Le Chameau sauvage“ (1997.), pozicionirao kao pisac romana temeljenih na stvarnim događajima. Prije nego što je postao pisac, Jaenada je studirao filmsku umjetnost.

Philippe Jaenada u utorak je dobio Prix Goncourt za svoj roman "L‘Inconnue du quai de Javel"

Vincenzo Arnone/bestimage/profimedia/Vincenzo Arnone/bestimage/profimedia

Samo dan nakon dodjele nagrade Philippe Jaenada otkrio je France Inter radiju da je koristio umjetnu inteligenciju tri puta prilikom pisanja romana. Prvi put je u roman ubacio rečenicu koju je smislio ChatGPT kako bi se „poigrao s čitateljem“. Koja je to rečenica, otkrio je žiriju Goncourtove nagrade. „Ako bude objavljena, znat ću tko je progovorio“, dodao je. Drugi put je koristio AI kako bi se malo narugao ChatGPT-ju koji je davao potpuno apsurdne odgovore o tehničkim detaljima. Umjetnu inteligenciju koristio je, priznao je, prilikom istraživanja za roman.

„Nije moguće ignorirati umjetnu inteligenciju, ne možete se ponašati kao da ne postoji. Morate je koristiti, priznati njezino postojanje, ukrotiti je i ne dopustiti da vas zamijeni. Treba nam biti na korist“, izjavio je.

I prije nego što je nagrađen, Jaenada je branio korištenje umjetne inteligencije. „Da li bi filmski redatelj skrivao da je koristio specijalne efekte?“ postavio je retoričko pitanje u razgovoru za novine 20 Minutes, predviđajući da će uskoro postati nemoguće tvrditi da je određeni tekst sto posto napisao čovjek. Dodao je kako smatra da umjetna inteligencija nikad neće biti u stanju napisati knjigu „srcem, dušom i sjećanjima“.

Jaenadino korištenje umjetne inteligencije prilikom pisanja romana ne bi bio problem da žiri Goncourtove nagrade prethodno nije isključio jednog kandidata iz užeg izbora upravo zbog spekulacija da je koristio AI u kreativnom procesu. Haićansko-kanadski pisac Thélyson Orélien bio je izgledni kandidat za Goncourta sa svojim roman „C‘etait ca ou mourir“ (Ili to ili smrt) koji je, krajem ljeta i početkom jeseni, u manje od dva mjeseca prodan u 35 tisuća primjeraka. Roman je osvojio je Prix du roman Fnac prije nego što je novinar Samuel Fitoussi provukao knjigu kroz AI detektor Pangram koji je potvrdio stopostotnu vjerojatnost da roman sadrži tekst koji je generiralo računalo.

Haićansko-kanadski pisac Thélyson Orélien bio je izgledni kandidat za Goncourta sa svojim roman "C‘etait ca ou mourir" (Ili to ili smrt) koji je, krajem ljeta i početkom jeseni, u manje od dva mjeseca prodan u 35 tisuća primjeraka

Joel Saget/afp/profimedia

Žiri Goncourtove nagrade krajem rujna isključio je Thélysona Oréliena iz užeg izbora jer se pokazalo da je koristio AI u pisanju romana

Joel Saget/afp/profimedia/Joel Saget/afp/profimedia

Orélienov kanadski nakladnik Boréal u listopadu ove godine potvrdio je da je autor koristio umjetnu inteligenciju kako bi napisao knjigu, zbog čega je s njim prekinuo suradnju. Boréal je, naime, sve radne verzije rukopisa dao na analizu i otkrio „tragove AI tagova u metapodacima određenih dokumenata“. Dapače, nova istraživanja su pokazala da je vjerojatno veći dio romana napisan uz pomoć AI-ja. Roman je trebao biti preveden na dvadeset jezika.

Thélyson Orélien branio se time da je umjetnu inteligenciju koristio za istraživanje, osobito stranih idioma, no da nijednu rečenicu, smisao, kao ni strukturu romana nije stvorio stroj, nego on. „To je kleveta“, izjavio je AFP-u. Roman je, dodao je, počeo pisati krajem 2017., a prvu verziju na više od 300 stranica dovršio 2019., nekoliko godina prije nego što su se uopće pojavili AI aplikacije poput ChatGPT-a. Paralelno je, međutim, optužen i za plagiranje, na što je priznao da je počinio „neprihvatljive pogreške“ u prošlosti, iako nije specificirao kakve.