Pablo Neruda, jedan od najvećih pjesnika 20. stoljeća, moguće da je bio ubijen. U srijedu, nakon desetljeća duge istrage, tim međunarodnih forenzičkih stručnjaka predao je čileanskom sudu konačno izvješće o njihovoj analizi Nerudinih ekshumiranih ostataka. Bio je to trenutak koji su Čileanci dugo čekali s obzirom na to da se godinama sumnjalo na ubojstvo iako je službeni uzrok smrti 1973., kada je slavni nobelovac preminuo, bio je rak prostate. No, dugo iščekivano izvješće, umjesto da pruži jasnoću, pokazalo je da misterij ubojstva koji je visio nad Čileom posljednjih 50 godina možda nikada neće biti riješen. Jer znanstvenici i dalje ne mogu sa sigurnošću to potvrditi.
Prema sažetku izvješća koje je dobio The New York Times, u tijelu su pronašli potencijalno toksičnu vrstu bakterije koja se tamo prirodno ne bi pojavila i bila je prisutna kada je Neruda umro. Međutim, kako prenosi list, nisu mogli utvrditi je li ga to ubilo ili čak je li soj bio toksičan, djelomično zato što su uspjeli rekonstruirati samo oko trećine njegova genoma. Budući da je DNK bio tako star, degradirao je.
Također, nisu mogli zaključiti je li mu bakterija ubrizgana ili dolazi iz kontaminirane hrane. Ipak, priznali su da drugi posredni dokazi podupiru teoriju o ubojstvu, uključujući da je 1981. godine vojna diktatura trovala političke zatvorenike bakterijama koje su vjerojatno slične soju pronađenom kod Nerude, no ta je metoda trovanja proizašla iz programa kemijskog oružja koji je diktatura započela 1976., tri godine nakon njegove smrti. "Da je imao otrovni soj, kako bi dospio tamo?" izjavio je Charles Brenner, forenzički istražitelj iz Kalifornije, koji je pomogao dovršiti izvješće. "To je više stvar mašte, a ne znanosti."
"Botulinum je najjači otrov koji postoji za ljude. I stoga je spominjanje osobe koja umire od botulinum toksina u sebi digla kosu na glavi. To je senzacionalno," rekao je Brenner, član stručnog povjerenstva. "Međutim, istina je da neki sojevi bacila botulinum ne proizvode toksin, a u ovom slučaju nije bilo jasnih dokaza da je to tako."
Otrovna bakterija botulinum kod ljudi je češće rezultat jedenja pokvarene ribe, rekao je. "Nemamo mnogo ubojica, ali imamo mnogo smrti od botulizma", rekao je.
Neruda je inače umro ubrzo nakon što je vojnim udarom srušena ljevičarska vlada čiji je bio jedan od najistaknutijih saveznika i planirao je bijeg u Meksiko.
Stoga, ovo novo otkriće, da je bakterija bila u tijelu pjesnika kad je umro, vjerojatno će potaknuti duboko ukorijenjenu sumnju među mnogim Čileancima - da je smrt najistaknutije kulturne figure nacije bila samo još jedan zločin čileanske vojne diktature.
Mnogi Čileanci nisu nikada povjerovali da je Neruda umro od raka, a pojavili su se i brojni dokazi koji podupiru tu tezu. Ulje na vatru dolio je 2011. godine njegov vozač Manuel Araya kada je ispričao jednom meksičkom časopisu da mu je Neruda rekao na samrtnoj postelji da su mu liječnici neposredno prije smrti u želudac ubrizgali nepoznatu supstancu zbog koje je "gorio iznutra".
U to vrijeme malo je Nerudinih rođaka i prijatelja vjerovalo u tu verziju, a nije bilo jasno ni zašto je Araya šutio četrdeset godina. Rekao je da je desetljećima prije pokušao reći Komunističkoj partiji Čilea, ali da nitko nije htio slušati. No, nakon njegove javne tvrdnje, stranka je pokrenula tužbu kako bi istražila smrt.
U travnju 2013. tijelo Pabla Nerude ekshumirano je po nalogu suca. Forenzički stručnjaci iz Čilea, Španjolske i Sjedinjenih Država analizirali su ostatke i sedam mjeseci poslije objavili izvješće u kojem se navodi da "nema nikakvih forenzičkih dokaza" koji upućuju na uzrok smrti osim raka.
S istraživanjima Nerudinih ostataka potom su nastavili forenzički laboratoriji na Sveučilištu u Kopenhagenu u Danskoj i Sveučilištu McMaster u Kanadi, uključujući DNK. Godine 2017. rekli su da je službeni uzrok smrti, kaheksija, odnosno gubitak tjelesne mase uzrokovan rakom, netočan.
"Nije bilo naznaka kaheksije. Bio je debeo čovjek u trenutku smrti", rekao je tada dr. Niels Morling, danski znanstvenik koji je pomogao u vođenju analize. "Sve druge okolnosti u njegovoj posljednjoj fazi života upućivale su na neku vrstu infekcije."
No, istraživači su pronašli i tragove bakterije clostridium botulinum u jednom od Nerudinih kutnjaka. Neki sojevi te bakterije uzrokuju botulizam, koji može paralizirati i ubiti ljude, te su među najsmrtonosnijim otrovima na svijetu, koji se ponekad koriste u biološkom oružju.
Ipak, analiza iz 2017. bila je nepotpuna, a znanstvenici su rekli da im treba više vremena da utvrde je li bakterija bila u njegovu tijelu u trenutku smrti - umjesto da je prodrla poslije - i je li ga ubila. Sada, kada je potvrđeno da je bakterija bila u Nerudinu tijelu u trenutku smrti, Paola Plaza, čileanska sutkinja koja nadzire istragu, rekla je da će izvješće koje je primila smatrati važnim dokazom je li Neruda otrovan. A ako utvrdi da ima dovoljno dokaza, mogla bi podići optužnicu za ubojstvo.