Roman književnika Ivana Vidića "Dobro, zlo, naopako" predstavljen je u utorak navečer u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović.
Roman su predstavili urednik Dinko Telećan, književnik Zdravko Zima i autor Ivan Vidić, a odlomke iz romana čitao je glumac Livio Badurina.
Književnik Zima je istaknuo kako sam naslov romana otkriva autorov postupak "očuđavanja" u pripovijedanju. Taj je pojam u književnost uveo ruski teoretičar Viktor Šklovski, koji kaže da dužnost pisca nije da nam otkriva nešto novo jer nema ničeg novog pod suncem nebeskim.
Dužnost je pisca, naglasio je, da nam priskrbi stvarnost iz jednoga drukčijeg rakursa i izvuče nas iz naše rutine i mehaničkog promatranja zbilje kako bismo vidjeli stvarnost u njezinoj suštini.
Pisac to "očuđavanje" postiže različitim postupcima, rekao je i dodao kako Vidić to ponajprije postiže parodiranjem, parsifliranjem i uporabom groteske te inverzijama riječi i nelinearnom fabulom.
Istaknuo je kako Vidić mijenja perspektivu, govori iz pozicije glavnoga junaka, ponekad iz pozicije alternativnog junaka te neke životinje. Služi se bizarnim metaforama, rekao je i dodao kako je Vidića proslavila drama "Veliki bijeli zec".
Kao konceptualne bliskosti između romana i drame naveo je određena stanja i atmosferu te iracionalne slike.
Po Vidićevim riječima roman je počeo pisati u već proživljenom prošlom vremenu, gdje stvari koje su se odigrale ne mogu mijenjati. Roman je napisao u obliku filmskoga scenarija godine u kojoj se radnja romana događa, napomenuo je i dodao kako je profesor Krešo Golik taj scenarij htio ekranizirati.
To tada, istaknuo je, nije bilo moguće jer je roman vrlo provokativan, moralno prijeporan jer podsjeća na pornografiju.
Nisam pisao pornografiju, napomenuo je i dodao kako je ovo roman s određenim vrstama seksualnih grozota koje su ispisane finim rječnikom.
Naglasio je i kako je unutar romana umetnut mikro roman koji čita glavna junakinja i koji nas asocira na raspad prethodne velike države, Austro-Ugarske. To daje projekciju, dodao je, prema trećem vremenu u budućnosti, što otkriva slutnju koja se mogla dokučiti da će svaka sljedeća država koja nastane na ovim prostorima biti slična prethodnima, tj. neuspješna.
Na podlozi tih se događaja odvija intimna ljubavna priča između mladića koji dolazi u grad čist i grada koji simbolizira njegova gazdarica- ljubavnica.
Naglasio je kako gazdarica ima bogato iskustvo i misiju pa izgleda kao da je obavila posao i otišla, jednako kao i njezina prethodnica - Mađarica koja je u Beču obavila posao 1918. i otišla.
Potkraj osamdesetih nisam znao kako će se stvari razvijati, ali sam to shvatio sljedećih trideset godina, rekao je Vidić.
Naime, kad je došao 1990. novi režim, tada su čestite i pravovjerne komuniste zamijenili dobri i pravovjerni domoljubi suverenisti, rekao je i dodao kako su oni doslovce, drugi dan potrčali u različita poklonstva i tako stvorili novu Jugoslaviju zvanu Europska unija.
Telećan je ocijenio kako je roman pisan prepoznatljivim autorovim stilom, uvijek na razmeđu stvarnog i fantastičnog, krajnje ozbiljnog i urnebesno grotesknog. Ta povijesna pustolovina koja je istodobno i farsa, romantična elegija koja se miješa s podrugljivom popijevkom, na vrhuncu postaje borba za goli život s tajanstvenim mehanizmima vječite noći, napomenuo je.
Roman "Dobro, zlo, naopako" objavio je zagrebački nakladnik Hena com.
Ivan Vidić rođen je 1966. u Zagrebu. Kazališne komade, filmske scenarije i prozu počeo je pisati još za vrijeme studija na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Nakon završetka studija i sudjelovanja u Domovinskom ratu osnovao je tvrtku za produkciju kazališnih predstava, dokumentarnih filmova i videospotova.
U drugoj polovici devedesetih povremeno radi u inozemstvu, snima u Njemačkoj i Francuskoj, a vani mu se izvode i drame. Bio je scenarist na desetak igranih, eksperimentalnih i dokumentarnih filmova. Autor je više knjiga drama i proze, među kojima i romana "Gangabanga".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....