Slikovnica autorica Ivane Đule i Milice Sinkauz te ilustratora Dominika Vukovića - "Ništa strašno" (eng. Nothing to be afraid of) uvrštena je u ovogodišnje izdanje kataloga "The White Ravens" (hrv. Bijeli gavrani). Potonji izlazi svake godine, donosi kratke osvrte na više od 200 istaknutih novih knjiga za djecu i mlade iz pedesetak zemalja i regija te na više od 40 jezika.
Ista čast ukazana je i romanu za djecu i mlade nakladnika Ibis Grafika "Kamelia Leona" (Chamelia Leona) autorice Koraljke Milun te ilustratorice Ane Petrović, namijenjenoj djeci od osam ili više godina.
Iz Hrvatske dolazi i umjetnica Vendi Vernić, koja je ilustrirala ovogodišnju naslovnicu Kataloga, koju sama opisuje kao prikaz imaginarne knjižnice, "šarenog prostora koji vas poziva da uđete, u kojem se ljudi okupljaju, čitaju, opuštaju ili igraju".
Dvije knjige
Kako je opisano u Katalogu, "Kamelia Leona ima iznimno dobar vid i ljuskavu kožu na bedru koja mijenja izgled ovisno o njezinim emocijama. Razlog zbog kojeg mora skrivati to obilježje i prihvatiti ulogu autsajderice povezan je s poslom njezina oca, istraživača kameleona. On je osmislio formulu za poseban vitaminski pripravak do kojeg se žele domoći sumnjivi tipovi. Oni pozivaju Kameliju na lažne umjetničke radionice u nadi da će tako doći do formule. No, svi se ondje ponašaju prilično čudno, a kad joj ukradu očeva najstarijeg kameleona, ona posumnja da iza toga stoje navodni profesor umjetnosti i njegova družina. Kamelia s prijateljima – koji nose nadimke Srce, Pik, Tref i Karo – osniva detektivski tim kako bi razotkrila mračnu tajnu tih kriminalaca. Pametna djeca, sumnjivi odrasli, mnoštvo tajni i dinamična priča koju čitatelji mogu sami odgonetati – uz duhovite ilustracije Ane Petrović – čine ovo djelo pravim užitkom za čitanje".
"Strašno" dobra priča skriva se i unutar korica gore spomenute slikovnice nakladnika Bodoni.
"Zaspati sasvim sam u svojoj spavaćoj sobi, u svom malom krevetu – glavnom liku ove nagrađivane slikovnice to se čini posve nemogućim. Previše ga je strah. Zato mu otac priopovijeda priču o mračnom svijetu u kojem živi još jedan dječak, čije je ime Mali Strah. On pripada obitelji kojoj je zadaća plašiti druge ljude i učiti ih o strahu. No, Mali Strah se i sam boji i nikoga ne želi plašiti. Kada se ta dva dječaka susretnu, uspijevaju u trenu svladati vlastite strahove.
Ova slikovnica velikog formata odiše tamnim tonovima, a nastanjuju je čudesno sablasna galerija portreta predaka, jezive siluete i cijeli razred zombija. Oni simboliziraju sve što je sablasno. Stoga je dobro znati da se među njima nalaze i živa bića koja muče strahovi. Kratak, ritmičan tekst čini ovu knjigu savršenom za čitanje naglas", stoji u osvrtu na slikovnicu "Ništa strašno", koja je namijenjena, kako navode, djeci staroj barem četiri godine.
O slikovnici, koja je odnijela Ovcu u kutiji, nagradu stručnog žirija za najbolju hrvatsku slikovnicu u 2024. godini, pisao je i Jutarnji list. Tom prilikom autorice su s nama podijelile razloge zbog kojih su odlučile tematizirati strah.
"Htjele smo ispričati priču o tome da je u redu bojati se. Da je to emocija koju ne treba skrivati ili negirati. Svi se nečega bojimo i važno je da to djeca znaju. Ni mi nismo neustrašivi. Ali trebamo naći načina da nas taj strah ne zaustavlja, da nas ne koči, nego da ga možemo uhvatiti pod ruku i s njim hodati kroz život. Ponekad ga se čak i riješiti, a ponekad se s njim sprijateljiti. Željele bismo da slikovnica komunicira s djecom. Da se razumiju. Da ih nasmije i potakne na razgovor. Da im otvori neki novi prostor, da maštaju svoje strašne svjetove, suočavajući se putem sa svojim strahovima. I da zaključe da je strah sastavni dio našeg života i da bojati se nije ništa strašno", prokomentirale su ističući i važnost ilustracija, koje su dijelom procesa stvaranja bile od samog početka.
"U ilustraciji treba tražiti dijalog s tekstom, njegovu nadgradnju, nadopunu, a nipošto ilustrirati samo ono što je već rečeno i treba naći dobru ravnotežu između slike i teksta. Također, između teksta i slike mora se dogoditi neka kemija, moraju postati cjelina. Ilustracija je, naravno, bila Dominikov dio posla, iako smo zajedno puno razgovarali o tome što želimo od ilustracije i dosta radili na usklađivanju teksta i slike. Svi smo imali isti cilj pa smo uz puno komunikacije zajednički gradili cijelu priču", pojasnile su.
Dok Đula i Sinkauz iz djetinjstva pamte Balogove "Pjesme sa šlagom" i Paljetkove "Miševe i mačke", odnosno "Mačka Džingiskana i Mikija Trasija" Vesne Parun, njihove slikovnice sjećat će se novije generacije, one koje su roditelji uspavljivali uz BUspavanku.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....