Croaticum - Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik najstarija je i najveća ustanova na kojoj se poučava te znanstveno i stručno proučava i opisuje hrvatski kao ini jezik, a ove godine obilježava 60 godina postojanja. Dio je Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Croaticum se može pohvaliti rastom, kako broja polaznika tako i svojeg kolektiva, brojem izdanih publikacija te stručnih i znanstvenih radova, radom na različitim projektima kao odgovorom na izazove današnjeg društva (internetski tečajevi, tečajevi za azilante i tečajevi za izbjeglice) te stalnim obogaćivanjem aktivnosti kojima se lektori i Croaticum povezuju s drugim sveučilištima, ispričao nam je voditelj Centra dr. sc. Antonio-Toni Juričić.
Polaznici su studenti inozemnih sveučilišta koji dolaze na Sveučilište u Zagrebu u sklopu različitih programa studentskih mobilnosti, zatim potomci hrvatskih iseljenika, kao i osobe koje uče hrvatski jezik jer rade u Hrvatskoj ili su se doselile u Hrvatsku te osobe koje uče hrvatski iz brojnih drugih razloga. Trenutačno ih je oko 250, a imaju nastavu u grupama po 15-ak njih u brojnim terminima tijekom cijelog dana.
Kolumbijka Veronica Alzate (24), koju smo upoznali prije jutarnjeg predavanja, godinama je željela doći u Hrvatsku i ovog je ljeta odlučila da je došao pravi trenutak. Baka po mami joj je hrvatskog podrijetla, poslije Drugog svjetskog rata iselila se iz Zagreba. Nažalost, danas je pokojna, ali bi sigurno bila ponosna na svoju unuku koja uči njezin materinji jezik. Veronica je planirala ostati samo jedan semestar, ali je odlučila produljiti na još jedan jer joj je u Zagrebu odlično. Živi u studentskom domu. Sviđa joj se naš način života, koji je puno drukčiji.
"Mirnije je sve, organiziranije, ljudi su ljubazni i u svakom trenutku se osjećam sigurno na cesti, čak i noću", kaže nam.
Meksikanka Emilia Acevedo nije hrvatskog podrijetla, ali se zaljubila u Lijepu našu, i to posve slučajno. Prije nekoliko godina bila je na aplikaciji gdje je upoznala nekoliko Hrvata i zainteresirala se za našu zemlju. Kaže da Hrvati imaju slične obiteljske vrijednosti i uživaju u životu kao i njezini sunarodnjaci.
"Željela sam naučiti više o vama, vašoj kulturi, jeziku. Bila sam i na obali, predivna je. Sviđaju mi se Pula i Rijeka, a Dubrovnik me oduševio", govori Emilia. Obje priznaju da je hrvatski jezik dosta teško učiti, ali trude se. Sa svakim predavanjem sve bolje razumiju, ali još nisu sigurne u govoru.
Dvadesetogodišnja Talijanka Giulia Lisdero, koja studira međunarodne odnose, naučila je neke jezične konstrukcije pa nam se čak obratila na hrvatskom. Zanima ju cijela regija, tako da je već boravila i u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji.
"Razumijem ljude kad, primjerice, razgovaraju u tramvaju. Razumijem kontekst kad se nešto događa oko mene tako da se ne osjećam potpuno izgubljeno", kaže nam uz osmijeh.
Suradnjom Filozofskog fakulteta i udruge Are You Syrious od ljetnog semestra ak. god. 2017./18. počeo se održavati Tečaj hrvatskoga jezika i kulture za azilante i tražitelje azila u Hrvatskoj. Od tada do danas program je pohađalo oko stotinu polaznika. Program se i dalje održava, a sastav polaznika postaje sve heterogeniji pa se uz polaznike iz Sirije i Iraka sve češće uključuju i polaznici iz Irana, Maroka, Turske itd.
Početak rata u Ukrajini pokrenuo je novi migracijski val te je u cilju što brže integracije ukrajinskih izbjeglica u Hrvatsku Croaticum u ljetnom semestru ak. god. 2021./22. organizirao Tečaj hrvatskoga jezika za studente iz Ukrajine koji su pod privremenom zaštitom RH te koji trenutačno studiraju na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu. Tečaj je bio besplatan i namijenjen studentima koji nemaju prethodno znanje hrvatskoga jezika, a nastava se odvijala dva puta tjedno.
Svaki semestar lektori organiziraju terensku nastavu, kao što su posjeti muzeju, Saboru, HRT-u, galerijama, kazalištima i drugim kulturnim institucijama, ili pak studentima zadaju projektni zadatak, kao što je predstavljanje zagrebačkih znamenitosti pa polaznici s lektorom šetaju gradom te obilaze te znamenitosti.
Organiziraju i izlete za svoje polaznike, a obišli su gotovo cijelu Hrvatsku: Požegu, Varaždin, Bašku, Zadar, Trakošćan, Plitvička jezera, Rijeku, Pulu i druge gradove.
Na Croaticumu se poučava po kombiniranoj metodi koja ima cilj razviti sve četiri vještine (vještinu slušanja, vještinu čitanja, vještinu pisanja i vještinu govorenja). Kombinirana metoda stavlja naglasak i na stjecanje kulturološke kompetencije.
Prvi polaznici Tečaja hrvatskoga jezika za strance, kako se Croaticum zvao početkom 60-ih godina prošlog stoljeća, dolazili su iz Sirije, Libanona, Palestine i drugih tzv. nesvrstanih zemalja na Sveučilište u Zagrebu potaknuti stipendijama bivše Jugoslavije. S obzirom na to da nisu imali jezično predznanje, najprije su pohađali jezične tečajeve koji su trajali dva semestra. Croaticum je 1966. godine pripojen Odsjeku za jugoslavenske jezike i književnosti, a 1986. godine prerastao je u Pripremnu godinu studija jer su se polaznici i dalje najčešće pripremali za studij na nekom od hrvatskih sveučilišta. Pripremna godina studija, koja je za cilj ponajprije imala osposobljavanje stranih studenata za studij na hrvatskim fakultetima, uskoro je postala pretijesna za sve zainteresirane. Osamdesetih se godina sve više priključuju i potomci hrvatske dijaspore. Velik broj njih dolazi iz zemalja Južne Amerike te ih najčešće stipendira Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Osim njih polaznike čine i studenti kroatistike ili slavistike koji dolaze u Hrvatsku u okviru studija i usavršavaju hrvatski jezik. Kroatisti i slavisti obično dolaze na Filozofski fakultet zahvaljujući programima Erasmus+ ili CEEPUS ili pak bilateralnim ugovorima. Zanimljivo je spomenuti da se hrvatski jezik može studirati na 34 lektorata hrvatskoga jezika i književnosti te u tri centra za hrvatske studije u Australiji, Kanadi i Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske. Ti se lektorati i centri nalaze u 25 zemalja te obuhvaćaju više od 2000 studenata. Osim toga, postoji još 40-ak samostalnih lektorata koje Ministarstvo znanosti i obrazovanja u cjelini ili djelomično podupire, a nisu u njegovoj nadležnosti. Često u Hrvatsku dolaze studenti iz dalekih zemalja kao što su Koreja i Kina te nakon jednogodišnjeg ili dvogodišnjeg učenja hrvatskog jezika u svojoj zemlji prvi put upoznaju Hrvatsku i sudjeluju u razgovoru s izvornim govornicima.
Studenti drugih studija, koji ne studiraju kroatistiku ili slavistiku, a dolaze na razmjenu na Sveučilište u Zagrebu, sudjeluju u Semestralnom tečaju hrvatskoga jezika i kulture ili pak u Skraćenom semestralnom tečaju hrvatskoga jezika i kulture za Erasmus+ studente. Oni žele učiti jezik zemlje u kojoj provode svoju studentsku mobilnost.
Croaticum provodi ispite poznavanja hrvatskoga jezika za različite potrebe (stjecanje prava na stalni boravak u RH, dobivanja hrvatskog državljanstva, nostrifikacije inozemnih diploma, zapošljavanja, studiranja i dr.).