IZLOŽBA U NSK

IZLOŽENA NAJVEĆA KNJIGA IKAD TISKANA U NAS 'Glagoljica danas živi kao brend. Ljudima je mistična i privlačna'

 Darko Tomaš / CROPIX
 

Nakon punih 40 godina u Zagrebu se otvara velika izložba o glagoljici, najstarijem hrvatskom pismu. “Hrvatska glagoljica” bit će otvorena večeras u 19 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK), a moći će se razgledati do 15. prosinca. Svi ljubitelji ovoga starog pisma moći će saznati gdje je ono nastalo, kako se širilo, kada je došlo u našu zemlju...

Mnogo je zanimljivosti koje će se moći vidjeti, a među njima je i najveća knjiga ikada tiskana u Hrvatskoj - riječ je o početnici, namijenjenoj učenju glagoljice, koja će biti izložena u predvorju knjižnice. Tiskana je baš za ovu prigodu, a njene dimenzije od 145x200 centimetara jamče da u našoj zemlji nije bilo veće knjige. I zato je, kažu nam u knjižnici, prigodno da je ona pisana upravo na glagoljici i da je ljudi mogu vidjeti.

Bogati fond

Logično je da je NSK domaćin ove izložbe: ima najveću riznicu glagoljaških knjiga, a osim toga, Dan knjižnice je 22. veljače, datum kada je tiskan “Misal po zakonu rimskog dvora”. Ove su godine na taj datum ove godine lansirali i portal glagoljica.hr. Zbog toga i ne čudi da su odlučili postaviti ovako veliku izložbu, čija je priprema trajala godinu dana i angažirala je ugledne znanstvenike i stručnjake iz područja pisane riječi, bogati fond glagoljske građe knjižnice, a, kako kažu u NSK, uz pomoć suvremenih prezentacijskih tehnika predstavit će nekoliko tematskih cjelina: od teorija o postanku glagoljice, geografskih područja na kojima se pojavila i gdje se sve širila, pa do pisara, pjevanja i spomenika, kao i izbor najznačajnijih rukopisnih i tiskanih djela na glagoljici, baš kao i suvremene primjene glagoljice u komunikaciji, gospodarstvu, kulturi i javnom životu.

Zagreb, 051118.
Hrvatske bratske zajednice.
Izlozba Slavimo glagoljicom u NSB-u koju priprema Sandi Antonac u posljednoj je fazi postavljanja za sutrasnje otvorenje.
Na fotografiji: izlozak.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomaš / CROPIX

- Odlučili smo zaokružiti našu promociju ovog pisma, a izložba nam se činila savršenom za takvo što. Išli smo dosta u širinu: posjetitelji će moći vidjeti kako je izgledalo pismo, saznati nešto o njegovoj povijesti, ali i čuti napjeve koji su zapisani na glagoljici, kao i u virtualnoj stvarnosti zaviriti u jedan skriptorij - kaže Sandi Antonac, autor izložbe i pojašnjava nam kako je glagoljaško pjevanje zapravo pučko pjevanje na starocrkvenom jeziku, koje je svoje mjesto našlo u bogoslužju, ali i u svjetovnih napjevima srednjovjekovne lirike.

Glagoljaško pjevanje našlo je svoj oslonac u kršćanskoj tradiciji zapadnoeuropske glazbe, osobito gregorijanskog korala, te pučkoj tradiciji onih hrvatskih krajeva u kojima je glagoljaštvo osobito zaživjelo, kao što su Hrvatsko primorje, Istra i Dalmacija. Zbog osobitosti starocrkvenoslavenskog jezika, glagoljaško pjevanje stvara vlastite pjevane oblike te nema stabilan oblik kao gregorijansko pjevanje. U riznici glagoljaške baštine osobito se ističu napjevi vezani uz muku, smrt i Kristovo uskrsnuće.

U predvorju knjižnice bit će izloženo osam panoa različite veličine, dva totema, već navedena velika početnica, ploter i 3D printer, na kojima će ljudi moći naučiti kako napisati slova te ih i isprintati. Cijela je izložba prilagođena slijepim i slabovidnim osobama - zbog toga je i svaki izložak mala ploča s opisom izloška na Brailleovom pismu. Osim toga, tekst svakog panoa pisan je na latinici, na hrvatskom i engleskom jeziku, kao i na glagoljici.

Važni tekstovi

- Najstariji hrvatski epigrafski spomenici i tisuće stranica najvrjednijih knjiga i dokumenata, ispisanih glagoljicom, svjedoče o dugovječnosti i kontinuiranom razvoju hrvatske kulture. Zbog toga smo se složili da je ovakva izložba potrebna - kaže Antonac.

Najstariji sačuvani glagoljski rukopisi pohranjeni u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu liturgijske su knjige - ponajprije misali i brevijari - sačuvane u cijelosti ili djelomice. Pored njih, tu se čuvaju i glagoljski prijepisi pravnih tekstova koji pokazuju da se glagoljska pismenost najsnažnije ukorijenila u Istri i Hrvatskome primorju.

Glagoljicom su pisani i drugi tekstovi: zbirke propovijedi, teološki priručnici, ali i zbornici u kojima se isprepleću duhovna i svjetovna tematika. Štoviše, sačuvani spomenici pokazuju da je glagoljicu - barem katkada - koristio i običan puk. Posebno su zanimljivi jezgroviti, često dramatični zapisi s margina glagoljskih kodeksa, u kojima su nam prepisivači i pisari ostavili svjedočanstvo o vremenu i društvu u kojemu su živjeli.

Darko Tomaš / CROPIX

Glagoljički replikator

Izložba zapravo počinje u ulazu u knjižnicu, gdje se nalazi glagoljički replikator. Posjetitelji će moći vidjeti kako se iz maglice dižu slova na glagoljici, koja putuju u visinu, a potom se preko stropa spuštaju u početnicu, koja će biti izložena preko puta ulaznih vrata. Nakon nekoliko koraka u unutrašnjost knjižnice, posjetitelj će moći vidjeti panoe, na kojima se nalaze ilustracije iz “Mavrovog brevijara”: astralni krugovi, doba godine kada treba krenuti u sjetvu i žetvu, kao i lunarni kalendar. Na ekranima će se cijelo vrijeme prikazivati u kojem se smjeru i kako pišu sva slova.

- Glagoljica danas živi kao brend i kroz artefakte u kulturi, sportu, društvu... Ljudima je intrigantna i mistična, privlači ih, iako o njoj ne znaju puno. Do ranih 90-ih godina 20. stoljeća glagoljica se uglavnom nalazila na radnim stolovima proučavatelja povijesti hrvatske pismenosti i književnosti. Glagoljicu i glagoljske natpise u trećem tisućljeću pronaći ćemo ne samo na području znanosti, obrazovanja i kulturnoga života nego i u subkulturi, popkulturi, gospodarstvu, poduzetništvu i sportu, pa čak i u političkom životu - kaže Antonac i dodaje:

- Zadnja knjiga ovim pismom tiskana je 1864. Nije to tako davno. Duga je povijest pisma, uvijek se nekako zadržalo u našoj kulturi, no sada situacija nije baš sjajna. Za nju je najvažnije da postane dio obrazovnog sustava i da se uči kroz, primjerice, dodatnu nastavu. Neke škole to već rade, no to je još uvijek mali broj obrazovnih ustanova, a takvo što bi trebali svi učiti. Mislim da ima šanse za nju, jer ima dobre volje i nikoga ona ne odbija, no sad je pravo vrijeme da se trgnemo, kako bismo očuvali to naše vrijedno pismo - ističe Antonac.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 02:20