Na predstavljanju knjige 'Kapitalizma i shizofrenije' ('Antiedip' i 'Tisuću platoa') glasovitih francuskih filozofa Gillesa Deleuzea i Félixa Guattarija, koje se održava u subotu 19. rujna u 12 sati u zagrebačkoj knjižnici Bogdan Ogrizović, sudjelovat će David Lapoujade, autor knjige 'Deleuze, les mouvements aberrants', koji će govoriti o značenju opusa Deleuzea i Guttarija kako za francusku tako i za svjetsku filozofiju, sociologiju, književnu teoriju i čitav niz humanističkih znanosti.
Antiedip (1972.) tvori prvi dio monumentalnog djela dvaju francuskih autora Gillesa Deleuzea i Félixa Guattarija 'Kapitalizam i shizofrenija', i može se opisati kao dubinska kritika psihoanalize, radikalna rehabilitacija cjelovite žudnje ili, kako ga je opisao Michel Foucault, kao "uvod u nefašistički život". Svako od četiri velika poglavlja Antiedipa analizira i kritizira neki od aspekata proizvodnje ludila na Zapadu te onoga što autori nazivaju "familijalizacijom žudnje" u povijesnom razvoju freudovske psihoanalize.
Tisuću platoa (1980), drugi je tom djela Kapitalizam i shizofrenija, koje su u suradnji napisali filozofi Gilles Deleuze i Félix Guattari. To je nesumnjivo njihova najznačajnija politička knjiga u kojoj su iznijeli svoje originalno poimanje pluralizma. Kapitalizam i shizofrenija predstavlja dvostruku kritiku Marxa i Freuda. Prvi tom (Anti-Edip) više se bavio Freudom. Uspostavljajući polje eksperimenta u kojem individua postaje autonomna i nezamjetna, Tisuću platoa omogućuje obnavljanje velikog dijela političke teorije, posebice marksističke misli. Radi se o ideji da se vrijeme ili stvaranje sastoje od kanala protoka, putova oslobađanja i utjecaja na samoga sebe pri čemu individue u nekoj cjelini depersonaliziraju jedna drugu i singulariziraju jedna drugu. Upravo se to dogodilo Deleuzeu i Guattariju.
"Riječ je o jednom od najvažnijih filozofskih djela dvadesetog stoljeća u prijevodu koji je sjajno obavio vrlo tešku zadaću [i koji ] također valja smatrati filozofskim činom. U suradnji Gillesa Deleuzea i Félixa Guattarija, filozofa i psihijatra, [...] nastala su [teorijska] djela, novi problemi i novo pojmovlje koji su duboko obilježili suvremenu filozofiju. [Oni] su proširili i područje za izvođenje prve zadaće filozofije: analize. Njihov je pristup takozvana radikalna horizontalnost, odbijanje hijerarhijskoga mišljenja te [pokušaj u kojem] nastoje misliti procese: formiranje, tjelesnost, mašine, a prije svega žudnju kao socijalnu žudnju. U metaforičkoj redukciji: ne koriste paradigmu stabla s dubokim korijenjem i visokom krošnjom već paradigmu rizoma", napisala je filozofkinja i sociologinja Nadežda Čačinovič u svojoj recenziji.
Na zagrebačkom predstavljanju knjige sudjelovat će David Lapoujade, prevoditelj 'Kapitalizma i shizofrenije' Marko Gregorić, urednik izdanja Slavko Amulić, recenzentica Nadežda Čačinovič i izdavač Ivan Sršen.
Lacanovska škola
Francuski filozof Gilles Deleuze (1925.-1995.) od ranih šezdesetih godina 20. stoljeća pa sve do svoje smrti napisao je mnoga utjecajna djela iz područja filozofije, književnosti, filma i primijenjenih umjetnosti.
Na rad francuskog semiotičara, filozofa, psihoterapeuta i političkog militanta Félixa Guattarija (1930.-1992.) uvelike je utjecala lacanovska filozofska škola psihoanalize. Najpoznatiji je upravo po suradnji s Gillesom Deleuzeom na knjigama 'Antiedip', 'Tisuću platoa' i 'Što je filozofija?'.