'AMERICAN DIRT' JEANINE CUMMINS

KAKO JE JEDNA KNJIGA IZAZVALA BURNU POLEMIKU U CIJELOM SAD-u Autorica dobila milijun dolara, prve kritike su bile euforične, a onda su počele nevolje

    AUTOR:
    • Vid Barić

  • OBJAVLJENO:
  • 10.02.2020. u 23:59

Getty images

Jeanine Cummins je “white Latina”, ona ima latinske korijene, no samoidentificira se kao bjelkinja. Napisala je roman o Meksikancima koji se pokušavaju domoći Sjedinjenih Država. Izdavač joj je isplatio predujam od najmanje milijun dolara. Objavljene su prve, euforične kritike. A onda su počele nevolje...

Roman “American Dirt”, američke autorice Jeanine Cummins, upravo je dosegao vrhunac velike, višetjedne polemike koja se stvorila oko njega. Službeno izdan 21. siječnja 2020. godine, roman je dospio u središte pozornosti kritičara i publike na račun činjenice da progovara o meksičkim imigrantima, no iz perspektive autorice koja se prije nekoliko godina, u svojoj kolumni za The New York Times, identificirala bjelkinjom, govoreći o svojoj obitelji kao o “bijelcima u svakom praktičnom smislu”.

Jeanine Cummins je, inače, “white Latina”, ona ima latinske korijene, no samoidentificira se kao bjelkinja. U autorskoj bilješci prije početka svoje priče, vjerojatno očekujući polemiku na te teme, autorica piše: “I wished someone browner than me would write this story”. Zatim nastavlja o tome kako shvaća da ta priča možda nije na njoj da je ispriča te kako je i njezin muž imigrant koji je svojedobno bio bez dokumenata. Ono što prešućuje, ipak, a na što su se kasnije osvrnuli mnogi kritičari, jest činjenica da je njezin muž imigrirao u Sjedinjene Američke Države iz Republike Irske.

Tuđa priča

Cummins je, dakle, napravila ono što u književnosti i nije toliko neuobičajeno: napisala je priču koja nije njezina. Iako joj to neki kritičari spotiču, činjenica je da pisanje zahtijeva ulazak u živote drugih, pa i onih koji pripadaju skupinama kojima ne pripada autor teksta. Polemizirati oko tako nečega, značilo bi svesti književnost isključivo u iskustvenu zonu autora ili autorice, što je u sukobu sa samom idejom fikcije i književnosti.

Ipak, mnogi se američki kritičari ovih dana pitaju zašto je izdavačka industrija u SAD-u stala upravo iza tog romana koji je, kako kažu, pisan iz perspektive “bijele autorice” i za “bijelu publiku”, kada postoje rukopisi na istu temu koje su napisali Meksikanci, no koji su ostali u ladicama izdavačkih kuća i književnih agenata.

Drugo pitanje koje se postavlja jest ono estetičke prirode, a odnosi se na, kako pišu kritičari u SAD-u, fetišizaciju imigrantske traume koja, prema njihovim riječima, pršti iz romana Jeanine Cummins. Prema logici te kritičarske struje, Cummins nije mogla a da ne fetišizira tu traumu te ne objektivizira svoje likove, sve zbog činjenice da sama ne pripada marginaliziranoj skupini o kojoj piše.

Okus poput naslova

Roman je izdao njujorški Flatiron Books, izdavačka kuća poznata po tome da izdaje relativno malen broj naslova godišnje, no s mnogo uredničke, marketinške i PR pozornosti koja od djela nerijetko čini bestseller. Tiskano je čak 500.000 kopija, a pohvale knjizi pisali su Stephen King, John Grisham i Sandra Cisneros. Oprah Winfrey roman je uvrstila u svoj book club. Prve objavljene kritike djela bile su vrlo zanesene, The New York Times, s kojim autorica surađuje, pomno je pratio izlazak knjige kritikama te intervjuima s Cummins, no uskoro se narativ oko romana promijenio.

“Nažalost, narko-roman Jeanine Cummins ‘American Dirt’ ima okus poput svog naslova. Cummins perpetuira stereotipe o Meksikancima, među njima i onaj o latino ljubavnicima, unutar kojih pokušava utrpati patnju majke i djeteta u tu svoju wannabe realističnu prozu. Kroz roman se proteže toksični bjelački pogled na stvari, a Cummins pozicionira Sjedinjene Američke Države kao nekako svetište, svjetionik prema kojemu se priča kronološki razvija”, napisala je u svojoj kritici romana Myriam Gurba, koja je na kraju ostala neobjavljena. Jedan je feministički magazin, naime, zaustavio objavu naručene kritike, o čemu je Gurba kasnije pisala na svom blogu.

“’American Dirt’ je književni Frankenstein”, piše Gurba u svojoj kritici. “To je nespretan i iskrivljen spektakl, i ne znam kako su neki kritičari mogli usporediti Cummins s Johnom Steinbeckom. Mislim da je realnije usporediti autoricu s Vanilla Iceom. Ako je vjerovati Hollywood Reporteru i sličnima, jedna produkcijska kuća već je kupila prava da napravi film prema ovom romanu. Navodno će biti uključen i onaj libertarijanski kauboj Clint Eastwood. Moja katastrofična imaginacija nije mogla izdržati pa sam već i vizualizirala koga bi taj film mogao inspirirati.

Već vidim Donalda Trumpa koji sjedi u kinu Bijele kuće, sa svojim malenim ručicama koje posežu za kokicama dok ushićeno viče: “Tako je! Zbog ovoga moramo napasti Meksiko!”, Ja ne mislim da je Cummins planirala napisati roman koji će služiti Trumpovoj agendi, ali to je opasnost s kojom se suočavaju potencijalni mesije. Nikad ne znaš tko će ići za tobom”, piše, između ostalog, autorica u kritici koja je ostala neobjavljena.

Velika buka

U fokusu rasprave je i novac koji je autorica Cummins zaradila na svom rukopisu. Prema napisima u američkim medijima, Flatiron Books djelo je platio najmanje milijun dolara.

“Meksička zajednica je velika. Meksičkih pisaca je mnogo, i svi imaju priče koje bi mogli ispričati. Zašto se njih ne plaća u milijunskim iznosima? To se čini kao dobra kompenzacija za traumu koja je toliko senzacionalna da je se isplati fikcionalizirati”, piše u svom osvrtu na roman spisateljica i kolumnistica The Guardiana Candice Carty-Williams, optužujući Cummins za kulturnu aproprijaciju.

Uslijed velike buke koja se podigla oko romana koji tematizira bijeg Lydie i Luce, majke i sina u SAD iz zone koju kontroliraju krvožedni meksički karteli, Flatiron je otkazao turneju promocije romana, navodno zbog činjenice da se autorici i knjižarama prijeti. Dodatno, javili su se i neki kritičari koji su pohvalili knjigu, a kojima se također, kako pišu američki mediji, prijeti.

“Jeanine Cummins provela je pet godina života kako bi istražila temu i napisala ovaj roman. Razgovarala je s migrantima, bila s obje strane granice, sve u želji da probleme i tragedije s kojima se susreću imigranti stavi u središte pozornosti”, rekao je Bob Miller, direktor Flatiron Booksa, u svojoj izjavi nakon otkazivanja turneje.

“Žalosni smo što je djelo fikcije, koje je imalo najbolje namjere, svedeno na polemiku koja nas je zabrinula do mjere u kojoj smo morali donijeti tešku odluku o otkazivanju turneje”, rekao je Miller.

David Bowles, Chicano pisac i profesor, prije otkazane turneje napisao je tekst u kojemu roman “American Dirt” proglašava “opasnom, netočnom, trauma-porn melodramom”.

“Njezin španjolski jezik u dijalozima u romanu također je izvještačen, imam dojam da je koristila Googleov prevoditelj, što je kasnije samo blago ispravljao njezin urednik”, napisao je Bowles.

Tako je roman “American Dirt” u američkoj javnosti i među ljudima koji okružuju književnost zaživio kao priča o kulturnoj aproprijaciji te izdavačkoj industriji koja je izabrala upravo tu priču o meksičkoj imigraciji kao onu u koju će uložiti novac. Nastala polemika, koja je dovela čak i do otkazivanja promotivne turneje romana, oživjela je i jedno fundamentalno književno pitanje koje, izgleda, još nije prevladano: Tko ima pravo, i postoji li uopće takvo pravo - pričati tuđe priče?

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo