Dodjelom nagrade Kiklop danas je završen 18. pulski sajam knjiga. Dobitnik nagrade za najbolje prozno djelo je Zoran Ferić za “Kalendar Maja”, urednik godine je Irena Lukšić, a najboljim debitantom proglašena je Ankica Tomić za roman “Naročito ljeti”. Nagrada za životno djelo uručena je Mirku Kovaču.
Gostovanje ovogodišnjeg laureata za životno djelo na “Doručku s autorom” koji je vodio Vojo Šiljak bilo je vrhunac Sajma. Kovač je sat vremena zaneseno pripovijedao o svojim životnim temama, o Krleži, Kišu i Pekiću, o svome ocu koji je u Trebinju držao maleni dućan pa kad bi mu došao netko da govori protiv komšija muslimana, on bi takav razgovor pomirljivo prekidao uvijek istim riječima: “Muslimani su bolji od nas”. U tih sat vremena Kovač je pokazao koliko je fascinantan i kao usmeni pripovjedač.
Široko biračko tijelo
Za razliku od Kiklopa, svojevrsnog književnog Porina o kojem, izuzev nagrade za životno djelo, odlučuje široko biračko tijelo te pati od svih boljki koje takva procedura povlači za sobom, Sajam se za svoj 18. rođendan oslobodio dosadašnjih problema, a program je bio fokusiraniji i kompleksniji nego prijašnjih godina. Središnja tema bila je “Mediteran: Bijelo i Crno more”, zamišljena kao pogled s dviju obala - turske i talijanske, a u sklopu 70 različitih događanja ugošćeno je više od 200 književnika, kritičara, prevoditelja, urednika...
Turski književnici šarmirali su pulsku publiku, a opipljivi rezultat njihova gostovanja bit će prijevodi šest novih naslova koji su dogovoreni na Sajmu, čime će se značajno povećati kvota te književnosti u nas.
Mjesto razlike
Stolica više tražila se mahom na svim događanjima, a ponašanje publike iznenadilo je čak i organizatore. - Publika je glavni razlog zbog kojeg radimo ovaj sajam i uvjerena sam da je razlog zbog kojeg se autori tijekom tih desetak dana dobro osjećaju to što imaju dobar doticaj s publikom. Ove je godine to bilo izraženije nego ranijih godina, ljudi su se prestali bojati, dolaze i ispituju autore, raspravljaju s njima, što je smisao svega. Pula je mali grad, svi se mi poznajemo i bilo je zanimljivo vidjeti kako se, primjerice, tijekom tri popodnevne promocije publika temeljito izmijeni. Ukratko, to znači da se ne radi samo o 100 ljudi koji idu na sve promocije naprosto zato što vole knjige - ističe Magdalena Vodopija, direktorica manifestacije.
Reakciju publike objašnjava i primjerom gostovanja turskih književnika. - U prvom smo vikendu predstavili Ayfer Tunç i Ece Temelkuran koje su hrabro otvorile pitanja o neslobodi govora u svojoj zemlji, ukazujući na realnost Turske s kojom smo mi slabo upoznati. Pretposljednji dan, pak, na predstavljanju Amira Muharemija ‘Turska: uvod u povijest, unutranju i vanjsku politiku’ ljudi su se referirali na ono što su čuli od njih. Ukratko, shvatili su koncept i sjajno ga prihvatili. Tako da, ako je nešto obilježilo ovaj program, to je bila publika - napominje Vodopija.
Mjesto razlike ovog sajma i ostalih sličnih manifestacija u Hrvatskoj jest da se u Puli na programu doista ozbiljno radi i ne sklepa ga se na brzinu i u zadnji čas. Već se neko vrijeme tako osmišljavaju programi za idući sajam, čija će tema biti posvećena socijalizamu, dok će u fokusu biti ruska književnost. Poznate su teme i za godine koje slijede, pa će tako Pula 2014. biti posvećena 1914., zemljama bivše Austro-Ugarske i fenomenu ratova na ovim prostorima, a 2015. u fokusu će biti španjolska i južnoamerička književnost. Doista neusporedivo s Interliberom koji temu nikad nema, a promocije i eventualna gostovanja objavi dva ili tri dana uoči otvaranja, ovisno o ažurnosti nakladnika. Zajednička spona tih dviju manifestacija samo je prodaja knjiga.
Manji broj naslova
Prošle godine hit Pule bila je autobiografska proza Abdulaha Sidrana, ove godine, dosta očekivano, prva dva naslova iz erotske trilogije “50 nijansi sive”. Pad prodaje nije zabilježen, no ono što je bilo nemoguće ne primijetiti bio je vidljivo manji broj novih naslova koji je, prema nekim procjenama, gotovo prepolovljen u odnosu na godinu prije.