ZAGREB - Kriza je uzela svoj danak i u knjigama. Pred žirijem Nagrade Jutarnjeg lista za najbolje prozno djelo čije je prvo izdanje 2010. objavljeno u Hrvatskoj, a nije riječ o prijevodu, našla su se 52 naslova. Godinu ranije bilo ih je 67.
Kao što je već zabilježeno u analizama lanjske produkcije koja je u domeni domaće proze prozvana “godinom žena”, veliki je udio, čak nešto preko polovice, ženskih autora. Rodni ključ, naravno, nije uziman u obzir prilikom izbora, ali sigurno neće nezapaženo proći činjenica da od 12 autora, čiji su naslovi uz veliku mjeru suglasnosti svih članova žirija ušli u uži izbor za Nagradu, polovicu čine žene.
Odabrani naslovi ukazuju na uobičajenu žanrovsku i tematsku raznovrsnost, a u ukupnoj produkciji ni lani nije nedostajalo ugodnih debitantskih iznenađenja. Ohrabruje i to što ni mali, ali već etablirani izdavači, nisu posustali. 12 izabranih knjiga, prema mišljenju žirija, vrlo su znakovit indikator trenutnog stanja domaće proze i smjerova u kojima se ona kreće.
Interes za kraće forme
Prije svega, nakon nekoliko godina potpune prevlasti romana, pisci ponovo iskazuju interes za kraću proznu formu - priču - i njezine sadržajne i formalne mogućnosti.
U tematskom smislu primjetan je odmak od tzv. stvarnosnih tema u smjeru svojevrsnog intimizma, što se prije svega očituje u temi propitivanja (vlastitog, obiteljskog, rodnog, nacionalnog...) identiteta koji se kao glavna ili sporedna tema pojavljuje u većini odabranih djela. Rat, tranzicija i tipične situacije i likovi kapitalizma na domaći način još uvijek su prisutnu u djelima domaćih prozaika, no često tek kao pozadina (ili podtekst) na kojoj se odvijaju neke druge egzistencijalne ili intimne turbulencije.
Odmak od realizma
Spisateljice su, kao i njihovi muški kolege, nedvojbeno, prošlogodišnju proznu produkciju obilježili “mekšim” pristupom “jakim” temama, odmakom od klišeja muško/žensko i propitivanjem identiteta u literarnoj formi. Bez obzira bavili se odrastanjem u traumatskom prognaničkom iskustvu, obiteljskim kronikama, muško-ženskim odnosima, nepravdama povijesti, sudbinom drugačijih ili urbanim autsajderstvom i bez obzira koje i kakve postupke pri tome koristili, svojim pripovjednim svjetovima svjedoče o tome kako su u ovo naše (ne)vrijeme potraga za vlastitim identitetom i potraga za izgubljenim vremenom dovoljno složeni da postanu literarnom temom.
Prošlogodišnja prozna produkcija, također, iskazuje odmak od dugogodišnje dominacije klasičnog, (neo)realističkog pripovijedanja i umješnost pisaca u korištenju nekih eksperimentalnijih, fragmentarnijih i zahtjevnijih pripovjednih postupaka, za koje dakako prije svega treba imati dobru početnu priču, a upravo njima prošlogodišnja prozna produkcija nije oskudijevala.
Žiri i ove godine radi u istom sastavu: Andrea Zlatar, Gordana Crnković, Jagna Pogačnik, Viktor Žmegač, Teofil Pančić, Dario Grgić i Branimir Pofuk. Propozicije su iste kao i prethodnih godina: u konkurenciju ulaze svi prozni naslovi čije je prvo izdanje u prethodnoj kalendarskoj godini objavljeno u Hrvatskoj, a nije riječ o prijevodu. Zbog toga je žiri, ne bez žaljenja i ne bez diskusije, iz ovogodišnje konkurencije eliminirao roman “Sjetva soli” Muharema Bazdulja zato što je prvo izdanje knjige, nekoliko mjeseci prije izdanja u Zagrebu (EPH-Liber), objavila izdavačka kuća Rende u Beogradu.
Novi kriteriji
Nijedan autor niti knjiga ne bi trebali trpjeti zbog povezivanja i umrežavanja izdavačkih scena susjednih država. Ipak, “Sjetva soli”, primjerice, niti u Srbiji nije ušla u konkurenciju za Ninovu nagradu zbog jezika na kojem je napisana, a u slučaju te nagrade kriterij jezika postavljen je različito i daleko uže nego kod Nagrade Jutarnjeg lista. Zbog svega toga žiri Jutarnjeg lista za sljedeću će godinu preispitati propozicije o mjestu i vremenu izdanja onih naslova koji će u istoj godini biti objavljeni u dvije ili više država.
I još dvije tehničke napomene: Jagna Pogačnik nije se u radu žirija izjašnjavala o knjizi Mirjane Dugandžije koju potpisuje kao urednica, a 12 odabranih naslova, bez rangiranja, donosimo po abecednom redu prezimena njihovih autora.