U nastavku donosimo:
- fragmente jednog osobnog “alfabeta” Grčke – od očaravajućih vjetrenjača do mračnih sumnji i lokalnih otpora
- živu sliku svakodnevice: mačke bez “despota”, rituale zajedničkih obroka i sigá-sigá filozofiju
- presjek napetosti između idealizirane “hiper-Grčke” i stvarne Grčke, s iskustvima i stavovima ljudi na otocima i u gradovima
- uvid u književni underground i kulturne mreže periferije kroz rad organizacije Thraka i pjesnika Thanosa Gogosa
- portrete grčkih pojmova koji oblikuju mentalitet – od filoxenije i filóthima do radikalne, ulične demokracije
Ljeto je vrijeme kad ljudi posjećuju ili zamišljaju Grčku. Nije mi se samo jednom dogodilo da me netko ovdje posjeti i zbunjeno primijeti kako u Grčkoj nisu sve kuće bijele s plavim kupolastim krovovima kao što se može vidjeti na fotografijama iz Santorinija. Ili da se iznenade činjenicom da ovdje ima puno planina, pa i snijega i skijališta, te da cijela zemlja nije jedna velika plaža na kojoj se kupaju turisti.
Obremenjena naslijeđem Antičke Grčke s jedne strane, glasinama o lijenosti i bankrotu s druge, i turističkim brendingom s treće, suvremena Grčka u neobičnom je položaju. S jedne je se strane idealizira i mitologizira, a s druge strane eksploatira, aproprira i diskriminira.
Kad sam počela razmišljati o načinu na koji ću koncipirati ovaj veliki tekst o Grčkoj, odma...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....