U nastavku donosimo:
- kako roman "Ja, barunica Castelli" Anje Šovagović Despot preuzima glas Šarlote Castelli i otvara njezinu intimnu ispovijest
- što otkrivaju nove epizode iz ranog života junakinje te njezin put od Rijeke do zagrebačke rezidencije Glembajevih
- kakvu ulogu u priči imaju odnosi s Ignjatom Glembajem i Leoneom Glembayem, te zašto su presudni za razumijevanje lika
- koji su ključni prijepori između Krležine dramske Šarlote i njezina romansiranog portreta, bez preslagivanja kanona
- iskustva i stavovi autorice te glasova iz teksta o optužbama, reputaciji i naslijeđu unutar glembajevskog svijeta
Barunici Šarloti Castelli-Glembay Miroslav Krleža u svojoj se prozi o Glembajevima divi, gotovo je njome opčinjen. Riječ je o imaginarnom liku za koji se gotovo sto godina, od nastanka drame "Gospoda Glembajevi", sumnja da je imao stvarnu inspiraciju, premda nikada nije utvrđeno tko je bila distingvirana dama o kojoj je Krleža zapisao:
"Od sveg tog tjelesnog i materijalnog u njoj je sve bilo obratno; u njenom nujnom pogledu, u njenoj mekanoj i na prvi pogled neobičnoj mirisavoj kosi, u bolećivom teintu, u svemu tome bilo je nečeg višeg, kao romantičnog i uzvišenog, rezigniranog… dašak nečeg nadzemaljski poetičnog u njoj."
U drami "Gospoda Glembajevi", međutim, barunica Castelli pojavljuje se u dijametralno drukčijem svjetlu. Ona je erotski zubata, proračunata i manipu...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....