Umro je, jučer, poznati češki pisac Milan Kundera, autor "Nepodnošljive lakoće postojanja", "Šale", "Knjige smijeha i zaborava" i ostalih remek-djela književnosti. Imao je 94 godine. Kundera je počeo objavljivati 1953. godine. Pisao je i na češkom i na francuskom jeziku.
Marijan Lipovac, predsjednik Hrvatsko-češkog društva podsjetio nas je da je Kundera boravio svojedobno u Daruvaru, a u tjedniku Jednota objavljen je i njegov tekst. Kako navodi Marijan Lipovac: "U kolovozu 1957. Milan Kundera posjetio je Daruvar i njegova fotografija snimljena u parku pored Daruvarskih toplica, ispred Centralne blatne kupke, objavljena je u tjedniku češke manjine Jednota. Potpis pod fotovijest s naslovom Čehoslovački znanstvenici u Daruvaru glasi: Djelatnici Čehoslovačke akademije znanosti dr. Jaromír Jermař i Josef Kosek s pjesnikom Milanom Kunderom u daruvarskom topličkom parku. S njima je u društvu i žena čije ime se ne navodi. Sudeći po naslovu, naglasak je bio na dvojicu znanstvenika, a ne na tada još mladog i nepoznatog Kunderu. To vidimo i po naslovu članka objavljenog u prethodnom broju Jednote, Čehoslovački znanstveni djelatnici u Daruvaru. U njemu se Kundera navodi kao "književnik, član Središnjeg odbora Čehoslovačkog saveza književnika i član redakcijskog savjeta Literarnih novina. Iz članka doznajemo da su Kundera i dvojica znanstvenika boravili na studijskom putovanju u Jugoslaviji na temelju sporazuma o razmjeni znanstvenih djelatnika između Matice srpske i Čehoslovačke akademije znanosti. Posjetili su Ljubljanu, Rijeku, Crikvenicu i Zagreb, a nakon Daruvara Novi Sad i Beograd. U Daruvaru su se zadržali nekoliko dana i zanimali se za život češke manjine. Posjet se dogodio u vrijeme normalizacije odnosa Jugoslavije sa zemljama sovjetskog bloka nakon Staljinove smrti 1953., odnosno Hruščovljevog posjeta Jugoslaviji 1955. Jugoslavija i Čehoslovačka su u siječnju 1957. potpisale i Sporazum o suradnji na području kulture, umjetnosti, znanosti, školstva i prosvjete, no on nije mogao zaživjeti u punini jer je između obje strane postojalo nepovjerenje, a Čehoslovačka je svojim građanima ograničavala odlaske u Jugoslaviju. Već 1958. došlo je do novog pogoršanja odnosa Jugoslavije i sovjetskog bloka koji su normalizirani tek 1962., tako da se Kunderin posjet dogodio u tom kratkom razdoblju relativno dobrih odnosa".
Marijan Lipovac prepričao nam je i sljedeću anegodotu: "Dagmar Ruljančić mi je u intervjuu za časopis Hrvatsko-češkog društva Susreti iz 2017. rekla: "Milan Kundera je došao u Zagreb 1982. kad sam prevela Knjigu smijeha i zaborava i sreli smo se na ručku u Frankopanskoj, u Zagorcu. Tad je već živio kao emigrant u Francuskoj i bio je slavan. Sumnjičavo me je gledao preko stola, a na kraju ručka kaže "Vi niste Pražanka!" Začudila sam se, ali rekla sam da jesam, doista. Odgovorio je "Ma niste, vidim po fizionomiji lica da ste Moravka." Kundera je rođen u Brnu, a ja sam mu morala priznati da je i moj otac podrijetlom iz južne Moravske. Ima izvrstan dar zapažanja, što se vidi i po njegovim djelima".