Dok traju rasprave o tome jesu li prve epizode najskuplje serije u povijesti televizije i streaminga katastrofalne ili trijumfalne, iz Školske knjige podsjećaju nas na Silmarillion, zbirku pripovijesti J. R. R. Tolkiena na kojoj se temelji radnja Amazonova serijala Gospodar prstenova: Prstenovi Moći. Riječ je o, kako navode, nezaobilaznom štivu za sve ljubitelje Tolkiena i fantasyja, u hrvatskom izdanju Lumena i u prijevodu Marka Marasa– čitatelji mogu saznati kako je, zapravo, sve počelo.
Priče iz Silmarilliona potječu iz duboke prošlosti, još od Prvoga doba svijeta kad je u Međuzemlju živio Morgoth, prvi Gospodar Tame, a vilenjaci visoka roda ratovali protiv njega da se domognu silmarila – Praiskonskih Dragulja koji sadržavaju čisto svjetlo rajskog Valinora. To djelo neobične ljepote, prepuno mističnih legendi, romantičnih i junačkih priča te strašnih ratova obilježenih iskonskim gnjevom, prvi je put objavljeno 1977. godine, četiri godine poslije Tolkienove smrti, nakon što su se njegov sin Christopher Tolkien i pisac Guy Kay uhvatili ukoštac s vrlo zahtjevnim zadatkom.
Tolkienov prvi i posljednji rukopis
Silmarillion nije obična knjiga; posrijedi je Tolkienov prvi i posljednji rukopis, opsežno djelo koje je glasoviti književnik i filolog pisao i uređivao cijeloga života. Knjigu izgubljenih priča, kako ju je na početku nazivao, počeo je koncipirati na bojištu u vrijeme Prvoga svjetskog rata želeći darovati svojoj zemlji zbirku legendi, u rasponu od velikih kozmogonija do romantičnih bajki. Od te bogate, raznolike i složene građe, prepune pjesama, ljetopisa, usmene predaje te teoloških i filozofskih razmatranja, Christopher Tolkien i Guy Kay pokušali su sastaviti povezanu pripovijest.
Zbirka pripovijedaka naslovljena Silmarillion sastoji se od pet dijelova. Prve dvije pripovijesti Ainulindalëi Valaquenta govore o nastanku svijeta, o bogovima i anđeoskim silama, a treća, Quenta Silmarillion,o posrnuću najdarovitijeg roda vilenjaka, njihovu progonstvu iz Valinora u Međuzemlje i borbi protiv sila zla. Priče Akallabêth (Pad Númenora) i O Prstenovima Moći i Trećem dobu opisuju Drugo, mračno doba svijeta, u kojemu Sauron postaje novi Gospodar Tame, vilenjaci kuju Prstenove Moći, a bogata i mudra kraljevina Númenor posrće, među ostalim razlozima,zbog "urođene ljudske slabostiˮ. Upravo u tom razdoblju zbiva se radnja serije Gospodar prstenova: Prstenovi Moći.
Priča o čovječanstvu koje je izgubilo raj
To je štivo iscrpno, detaljno i drukčije pisano od Hobita i Gospodara prstenova. Ono je vrsta povijesnog zapisa prožeta ljubavlju, izdajom, prijateljstvom i moći. Daje dubinu romanima koji su muprethodili te popunjava praznine i nudi povijesni kontekst dotad tek dotaknut Tolkienovim perom.
"Da biste istinski razumjeli Gospodara prstenova, morate pročitati Silmarillion. Bez iskustva čitanja Silmarilliona, Galadriel je samo kraljica koja se boji da će izgubiti kraljevstvo, no ona je puno više od toga, ona je posljednja Noldorkai sudionica Fëanorove pobune kojoj nije nimalo lako ostaviti sve što je sagradila u Međuzemlju i moliti oprost od Valara. Ako niste pročitali Silmarillion, mislite da je Aragorn samo prijestolonasljednik staroga kraljevstva koji ostvaruje svoje pravo i uzima krunu. No... Aragorn je, zapravo, posljednji nasljednik edaina, vilin-drugova koji su se suprotstavili Morgothu, kao i Númenorana, nekad ponosnog naroda koji je digao ustanak protiv Valara i propaoˮ, napominje urednica knjige Miroslava Vučić te ističe da je Tolkien, oslonjen na Bibliju i mitologije mnogih naroda, koje je kao poliglot izvrsno poznavao, stvorio fascinantnu priču o čovječanstvu koje je izgubilo raj zemaljski.
