Odabir znalca

Najbolji romani europske povijesti književnosti po izboru Viktora Žmegača. Neki su iznenađenje

Zagreb, 060820.
Rapska 37.
Na fotografiji: prof Viktor Zmegac.

 Tomislav Kristo/Cropix
Uz odabir kanonskih djela kao što su ‘Robinson Crusoe‘ ili ‘Madame Bovary‘, izdvaja i manje poznate klasike poput ‘Srodnih duša‘

Knjigu akademika Viktora Žmegača "Vrhunski europski romani - po mom izboru", u kojoj obrađuje najbolje romane u povijesti svjetske književnosti, objavila je Matica hrvatska, u svojoj biblioteci Posebnih izdanja,

Nakladnik ističe kako akademik Žmegač u novoj knjizi "Vrhunski europski romani" donosi svoj izbor najboljih romana u povijesti svjetske književnosti.

Uz odabir kanonskih djela iz povijesti romana, kao što su nezaobilazni "Bistri vitez Don Quijote od Manche", "Robinson Crusoe" ili "Madame Bovary", Žmegač izdvaja i nezasluženo manje poznate klasike poput Goetheovih "Srodnih duša" i Balzacove "Tridesetgodišnje žene".

U taj niz ulazi i nekoliko relativno suvremenih, a vrlo utjecajnih ostvarenja kakva su Rilkeovi "Zapisi Maltea Lauridsa Briggea" i Grassov "Limeni bubanj" te roman Michela Houellebecqa "Karta i teritorij".

Iako je svako poglavlje knjige posvećeno pojedinom romanu, Viktor Žmegač redovito povlači paralele s drugim književnim i filozofskim tekstovima, pokazujući dosad neprimijećene veze između djela različitih epoha ili različitih djela istoga autora.

Ocjenjuje kako je Žmegačev pregled vrhunskih ostvarenja romanesknog žanra rezultat cjeloživotne posvećenosti čitanju i proučavanju književnosti.

Ovaj pregled je pisan s nenametljivom erudicijom te bogatim i pristupačnim stilom koji će osvojiti svakog ljubitelja književnosti, zaključuje nakladnik.

Akademik Žmegač u predgovoru ističe kako je njegov izbor iz povijesti romana u nizu interpretacija rezultat subjektivna pristupa. Ipak, ocjenjuje, neka su književna djela kanonska, jedva zamjenjiva, a kod nekih pisaca lako je zamisliva alternacija.

Naglašava kako je složio svoj niz oslanjajući se na raznorodna iskustva i gledišta, a književnopovijesna prosudba bila je isto toliko važna kao i uspomene iz djetinjstva i studentskih dana.

"Sva sam djela ponovno pročitao jer sam u isti mah bio znatiželjan da li se u percepciji nešto promijenilo", ističe Žmegač, dodavši da su esejističkim spisima nerijetko nalazimo osvrte na razliku između 'nekadašnjeg i aktualnog susreta s nekim književnim djelom'.

Napominje kako je to iskustvo stekao i on, a neki romani na koje je pomišljao nisu izdržali sud vremena.

Akademik Viktor Žmegač (1929. Slatina) hrvatski je književni teoretičar, povjesničar, germanist, kroatist, muzikolog, književnik i professor emeritus na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Doktorat znanosti stekao je 1959. godine, a od 1971. pa sve do umirovljenja 1999. radio je kao redoviti profesor njemačke književnosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu.

Objavio je više od 20 stručnih knjiga na hrvatskom i njemačkom jeziku – Duh impresionizma i secesije, Bečka moderna, Književni protusvjetovi (s Nikolom Batušićem i Zoranom Kravarom), Književnost i glazba, Strast i konstruktivizam duha: temeljni umjetnički pokreti 20. stoljeća, Četiri europska grada: kulturološki obzori. Redoviti je član HAZU, inozemni član Saske akademije u Leipzigu i član znanstvenoga društva Academia Europaea u Londonu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. siječanj 2024 16:19