Nakon dugotrajne komunikacije s mnogobrojnim akterima, predstavnicima narodnih knjižnica, njihovim ravnateljima, matičarima i voditeljima nabave te predstavnicima Zajednice nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori te sastanka s predstavnicima malih nakladnika o pilot-projektu novog modela otkupa knjiga za narodne knjižnice u 2023. godini, Ministarstvo kulture i medija otvorilo je Javni poziv nakladnicima za predlaganje knjiga za otkup narodnim knjižnicama s rokom prijave 1. listopada 2023. godine.
Novim modelom, napominju iz Ministarstva, poticat će se otkup knjiga hrvatskih izdavača na hrvatskome jeziku. To će uključivati vrijedna djela suvremene domaće književnosti, prijevode suvremene svjetske književnosti, djela temeljne vrijednosti za nacionalnu kulturu i umjetnost, djela domaće i prijevodne (književne, znanstvene i stručne) esejistike i publicistike te vrijedne knjige i slikovnice za djecu i mlade.
"U dogovoru sa svim dionicama glavni je cilj bio da se novi natječaj postavi dovoljno fleksibilno tako da se pomnim praćenjem njegove provedbe mogu otkloniti neki mogući nedostaci i prepreke u otkupu knjiga. Nadamo se da smo senzibilizirali sve dionike za to da smo svi zajedno partneri u provedbi ove mjere čiji je cilj da najvrjednija nova izdanja budu što prije dostupna čitateljima, odnosno korisnicima knjižnica u cijeloj zemlji. Glavni zahtjevi nakladnika odnosili su se na transparentnost i praćenje provedbe, pridržavanje Sporazuma o jedinstvenoj cijeni knjige te poštovanje profesionalnih poslovnih praksi između svih dionika - knjižnica i nakladnika, ali i distributera i knjižara", sumiralo je Ministarstvo vlastite ciljeve i zahtjeve nakladnika.
Postignuta rješenja podijelila su nakladnike. Neki ih smatraju kvalitetnima i pozitivnima, dok drugi izražavaju skepsu i strahuju od nepovoljnih posljedica.
"Neki naši zahtjevi su uvaženi, no i dalje ostaje problem da će dobar dio manjih i srednjih nakladnika ove godine ostvariti gubitke jer novi sustav neće uliti nikakav novac u nakladnički sektor najranije do jeseni. Doći će do manjka novca u branši i to će uzrokovati značajne probleme. Mi smo Ministarstvo na to upozorili i oni su obećali da će ih, ukoliko manjaka bude bilo, regulirati. Vidjet ćemo što će se događati, no sada smo u nepovoljnijoj poziciji no što smo prethodno bili. Svi želimo da knjižnice budu što opremljenije. I Ministarstvo je izrazilo želju da u knjižnicama budu što kvalitetniji naslovi koje mali i srednji izdavači velikim dijelom proizvode pa se nadamo da ćemo imati podršku sektora i Ministarstva da prebrodimo probleme koji će sada objektivno nastati", upozorio je Ivan Sršen iz nakladničke kuće Sandorf.
Stav Slavka Kozine iz "Naše djece", ujedno i predsjednika Zajednice nakladnika i knjižara, pak odaje optimizam i zadovoljstvo postignutim.
"Sustav otkupa ide u smjeru evolucije, a ne revolucije", smatra Kozina.
"Ministarstvo kulture pokušava unaprijediti sustav kako bi knjižnice imale veću slobodu, kako bi se zaštitio kanon, to jest vrijedna literatura te potaknulo tržište. Cilj je i da se ne našteti nakladnicima i da u konačnici sve tehnički funkcionira. Bilo je puno problema i izazova koje je trebalo riješiti. Mi smo s time upoznati. Mi smo od početka transparentno konzultirajući i male nakladnike i knjižnice skupili sve moguće kritike koje se tiču prijedloga Ministarstva kulture i onda smo u nekoliko etapa razgovora s Ministarstvom i matičarima narodnih knjižnica došli do rješenja koje je harmonizirano", kaže Kozina koji napominje da je jučer završio sastanak u Ministarstvu kulture na kojem je državni tajnik Krešimir Partl primio i članove ZNK-a, ali i male nakladnike koji nisu članice ZNK-a, dakle, članove svih opcija.
"Preko kulturnih vijeća za knjige raspisat će se koja knjiga će biti otkupljena, no Ministarstvo ima nadzor nad time što će preko vijeća biti odabrano. To neće biti šund literatura, osim ako je vijeću šund literatura super. Sve knjige verificira kulturno vijeće u kojem stoje ljudi poput tajnika hrvatskog društva pisaca Marka Gregura. Kada Marko ne bi kužio da je roza Barbie slikovnica kič, bio bi problem u Marku, ali to se neće desiti. Ti ljudi imaju odgovornost.
Knjižnice inače dobivaju novce iz dva izvora. Tzv. slobodna sredstva (oko 18 milijuna kuna) koja omogućavaju da knjižnica kupi ono što želi te drugi dio koji podrazumijeva ono što Ministarstvo preko vijeća otkupljuje i šalje knjižnicama. Dosad je to bilo 13 milijuna kuna. Mi smo se borili da to bude 20 milijuna i četiristo tisuća kuna. Ministarstvo je službeno potvrdilo da će iznos preći petnaest milijuna kuna ako kvaliteta knjiga bude dobra", daje nam Kozina uvid u novi model.
Razloga za brigu oko novčanog gubitka nema, tvrdi Kozina.
"Za razliku od maloprodajne cijene knjižnice će sada otkupljivati uz deset posto popusta. Svi nakladnici imat će deset posto manje, no ovaj relativni manjak nadoknađuje veća količina gore spomenutog apsolutnog iznosa. Nitko neće izgubiti. Moći će se kupiti više knjiga, no više ne kupuje Ministarstvo nego knjižnice. Knjige će se moći kupovati i na sajmovima (Pula, Rijeka, Split, Interliber, a sada se radi i na osječkom Panonskom festivalu) jer ih je Ministarstvo certificiralo. Svaka će regija imati svoj festival pa nema razloga da knjižničarke i knjižničari ne kupuju ravno od nakladnika po dvadeset posto sniženoj cijeni. Mi smo inzistirali na pridržavanju Sporazumu o jedinstvenoj cijeni knjige. To je dokument na koji se mi možemo pozvati i koji štiti nakladnike. Ministarstvo radi novi softver pomoću kojeg će se znati od koga je koja knjižnica kupila koje knjige. Dio kolega je bio sumnjičav oko pojave distributera, no mi u Hrvatskoj nemamo velikih distributera. Oni će se tek stvoriti. A u većini slučajeva nabavljat će se od nakladnika. Nakladnik ne mora knjigu dati distributeru. Ali i može. Ja primjerice za "Našu djecu" želim distributera. Zašto? Zato što se nemam vremena baviti knjižnicama i imam drugačiji model. Moji kupci su Spar, Konzum, Muller, knjižare. To vam govorim jer znam da su moji kolege u velikom strahu: ‘Što ako država knjigu ne otkupi?‘ Ali ako je transparentno, onda mali ne moraju biti u strahu jer deset posto popusta vrijedi za sve. Mi smo sa Sporazumom o jedinstvenoj cijeni knjige maknuli rabat na ratove. Knjižnice neće biti u poziciji da im netko nudi deset, netko dvadeset, a netko trideset posto popusta. Dosad je država otkupljivala svima po punoj cijeni, a sada je popust na cijenu deset posto (dvadeset posto na sajmovima) pa nema rabatnog rizika. Nema ispod stola, nema dogovora, nema kucanja. Kolegice i kolege iz knjižnica ispisuju kvartalni izvještaj koji je javno vidljiv. Živio E-nadzor", kaže Kozina, koji transparentnost ističe kao ključnu točku nakladničke borbe.
Raspravljalo se i o drugim važnim aspektima novog pilot-projekta. Kozina ovdje navodi A i B kategorije u koje se knjige neće raspoređivati žanrovski, već prema kvaliteti koju određuje kulturno vijeće u kojem sjedi struka.
"Struka kaže što je dobro, a što nije. Kolegica iz društva prevoditelja je s pravom dovela u pitanje prijedlog iz prvog nacrta da dječja književnost pripada kategoriji B, no to neće biti tako. Sve će ovisiti o kvaliteti. Nema getoizacije žanrova", ustvrđuje Kozina.
Novi model predviđa i porast broja otkupljenih naslova. Dok je Ministarstvo prošle godine otkupilo oko 820 knjiga, sada je taj broj povećan na barem 1100 naslova, razjašnjava.
"U praksi će se eliminirati ono što je kič, a za ono kvalitetno sada ima više sredstava. A lista sadrži ono što svaka knjižnica mora otkupiti jer je riječ o izrazito vrijednoj literaturi. Tih naslova će biti barem 100. Mora se otkupiti tih 100 naslova, ali obavezno je otkupiti i preostalih 1000; mora se potrošiti sav novac. No tih 1000 će knjižnice birati. To znači da će, primjerice, ‘Grga Čvarak‘ biti u tih 100 naslova koje će biti u svim knjižnicama, a za neke naslove će se knjižnice morati same odlučiti. Neka će odabrati ‘Ježevu kućicu‘, a neka pak ‘Zeku i potočić‘.
Trik je u tome da se nakladnici moraju malo animirati. Moraju kontaktirati knjižnice, razgovarati s njima. Moraju ih uvjeriti da imaju dobar proizvod.
Sustav mora evoluirati i svi moraju profitirati. I država i knjižnice i mali i veliki nakladnici...", otkriva Kozina te nastavlja:
"U pregovorima su tražili četiristo naslova, a 700 na izbor. Rečeno nam je da će presudna biti kvaliteta. Možda naslova na kraju neće biti 400, ali vjerujem da će ih biti više nego 100 i da će se taj broj približiti broju kojem se nadamo. Veći broj naslova ide u prilog malim nakladnicima.
Trebat će se proizvesti više knjiga. Ali nemojmo se kao društvo bojati rada. Ako se netko boji rada, onda debelo brkamo lončiće oko toga što je tržište. Mi nismo u planskoj privredi. Naravno, prepuštanje svega tržištu ne dolazi u obzir. Mora se štititi kanon, mišljenja je Kozina"
"Puno je veći problem kada se ne znaju kriteriji ili kada nema novca. Ja mislim da je ovaj model napredak. Ovo je ionako pilot-projekt. Ako nešto ne bude funkcioniralo, u hodu ćemo promijeniti. Poanta je da se štite nakladnici, malo izađe u susret knjižarima, ali u središtu su čitatelji", zaključuje.