KNJIŽNO BLAGO

Nakon 33 godine u NSK vraćena vrijedna knjiga koja je nestala u filmskoj pljački stoljeća

Vođa pljačkaša bio je Aleksandar Milles o kojem se danas priča da je bio sotonist i homoseksualac
 Sonja Hrelja/Press/arhiva/kolaž

Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, vraćen je vrijedan, raritetni primjerak knjige "Trinum magicum sive Secretorum magicorum opus continens" iz 1614. godine, autora Caesarea Longinusa. Knjiga je iz fonda ove knjižnice otuđena 1987. godine, u pljački NSK koja je trajala čak pet godina, a koju je počinila tročlana grupa na čijem je čelu bio Aleksandar Milles.

Naime, od 1982., pa do trenutka njihova uhićenja, 1987., krali su iz NSK knjige, slike i druge dragocjenosti. Neke su, poput ove vrijedne knjige, vraćene, a za mnogima se još uvijek traga.

image
Sonja Hrelja/Press

Knjigu je u Italiji pronašla policija koja radi na pitanjima pronalaženja otuđene kulturne baštine, o čemu je NSK obavijestilo Veleposlanstvo RH. Poslali su im i fotografije dijelova pronađenog primjerka knjige. Uvidom u dostupne inventarne knjige, Nacionalna i sveučilišna knjižnica potvrdila je da je primjerak knjige nekada pripadao njezinu fondu, o čemu među ostali i način na koji je signirana. Osim toga, zbog pečata na poleđini prednje korice, pretpostavlja se da je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu knjigu pribavila kao dar od Sveučilišne knjižnice u Jeni.

U srpnju prošle godine Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu na isti je način pronađena i vraćena otuđena knjiga "Selenographia sive Lunae descriptio atque accurata tam macularum eius, quam motuum diversorum … delineati" autora Johannesa Heveliusa.

image
Sonja Hrelja/Press

Uz ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek knjigu je glavnoj ravnateljici Nacionalne i sveučilišne knjižnice Ivanki Stričević uručio veleposlanik Republike Hrvatske u Talijanskoj Republici Jasen Mesić, koji je knjigu donio u Zagreb.

"Trinum magicum sive Secretorum magicorum opus continens" jedna je od mnogih knjiga koje su nestale iz NSK početkom 80-ih, u tzv. pljački stoljeća. Osuđeni pljačkaš Aleksandar Milles iz knjižnice je, uz pomoć nekoliko zaposlenika NSK, u razdoblju od 1982. do 1987. godine ukrao više od dvije tisuće starih knjiga, karti, grafika i ilustracije.

Aleksandar Milles bio je, dakle, mozak pljačke stoljeća, a ostao je upamćen kao inicijator i organizator najveće pljačke knjižnoga blaga u povijesti Hrvatske.

Cijela priča o toj pljački, samom Millesu i kasnije sudskom procesu zvuči kao kriminalistički roman. O Millesu se i danas prepričavaju razne priče: od toga da je bio sotonist i homoseksualac do toga da su mu liječnici preporučivali psihoterapeutsko liječenje.

image
Aleksandar Milles
Arhiva

Aleksandar Milles pljačku NSK započeo je 1982. godine, kada je imao samo 18 godina. Danas bi, da 1995. godine nije počinio samoubojstvo, imao 56 godina i već bi odavno bio na slobodi. Naime, kad je uhvaćen, 1989. godine, isprva je kao inicijator i organizator osuđen na 15 godina, ali mu je Vrhovni sud kaznu smanjio na devet godina.

Millesa je jedan od njegovih poznanika, koji je želio ostati anoniman, u razgovoru za Jutarnji, jednom od brojnih tekstova koji je objavljen o Millesu i pljački stoljeća, opisao kao osebujnu ličnost zanimljivog izgleda.

- Nikad nisam vidio nikoga s tako velikim nosom. Imao je velik prćasti nos, po kojem je stvarno bio specifičan. No, oduvijek je bio mračan tip. Vjerovao je u tu sotonističku priču i tu je misiju ozbiljno shvaćao. Bio je galantan tip. Nikad nije pio alkohol. Volio je piti guste sokove sa šlagom i uvijek je kasnio. Bio je prilično zanimljiv lik – rekao je.

Aleksandar Milles rodio se u Zagrebu kao drugo dijete Katje Goldoni i novinara Konstantina Millesa. Poznata je u zagrebačkim krugovima bila i njegova 15 godina starija sestra, novinarka Maja Milles, koja je također počinila samoubojstvo. Navodno je kao dijete Aleksandar patio od noćnih mora, pa se nije bio u stanju ni redovito školovati. Već je s osam godina, pisali su mediji, počeo proučavati vjersku literaturu te održavati sotonističke obrede, pisao je ranije Jutarnji.

Pisalo se i da je s 12 godina završio u bolnici u Vinogradskoj te da su mu liječnici prepisali tada “dulju hospitalizaciju u svrhu psihoterapeutskog tretmana”.

- Bio je takav - čudak, ali brzo je krenuo u posao. Otvorio je videoteku ‘666’ na kojoj je zaradio prvi veći novac - ispričao je ranije za Jutarnji njegov nekadašnji poznanik.

Krajem 70-ih Aleksandar je upoznao kolekcionara Stjepana Marinovića, od kojeg je, navodno, o knjigama sve i naučio. Marinović je kasnije u postupku bio optužen kao jedan od kupaca ukradenih knjiga, ali je bio oslobođen. Marinovića se prije desetak godina još moglo sresti na sajmovima antikviteta kako prodaje knjige, ali o pljački nikada nije govorio.

No, za ovaj slučaj najvažnije je bilo Millesovo upoznavanje sa Zlatkom Kovačem, jednim od bivših zaposlenika NSK, kasnije optuženim za sudjelovanje u pljački. Pisalo se da je prvu knjigu s pečatom NSK Milles kupio upravo od Kovača, i to 1982. godine. Bila je to “Zora dalmatinska”.

image
Jure Miskovic/Cropix

- Glavnu ulogu u Millesovu napretku imao je, navodno, adresar njegova oca, koji je imao prilično ozbiljne veze u visokom društvu u inozemstvu, pa su samim time i njemu bila otvorena vrata za kontakte u tom svijetu. I on je to, očigledno, znao iskoristiti. Povezao se s bogatim i uglednim kolekcionarima koji su mu naručivali knjige, a njegovi ljudi su ih krali iz knjižnice. Bilo je to prilično jednostavno i dugo je trajalo, a dok se nisu dogodila uhićenja, dugo se o tome pričalo u kuloarima – ispričao je ranije njegov nekadašnji poznanik.

A kako su krali knjige iz NSK?

Njegov poznanik otkrio je u medijima da je Milles, očigledno, vrlo brzo postao vodeći čovjek operacije i pljačke u kojoj su sudjelovali tadašnji zaposlenici NSK. Kasnije su u tom procesu za pljačku osuđeni i Alan Mitrović, Berislav Lacković, Zlatko Kovač, Vladimir Netelko, Josip Pušić i Ivan Tkalčić.

image
Zgrada Državnog arhiva u kojoj je naekoć bila smještena NSK iz koje je Millesova skupina iznosila knjige
Tomislav Kristo/Cropix

- Navodno su na zgradi bile postavljene skele za radove na fasadi i onda bi zaposlenici ostavili prozor otvoren, pa bi oni ulazili i krali knjige koje bi Milles preprodavao imućnim kolekcionarima i antikvarima u inozemstvu. Čak je i sam Milles nekoliko puta ulazio u Knjižnicu i birao knjige – istaknuo je tada poznanik. Osim fundusa NSK, opljačkali su i fundus Metropolitanske knjižice u vlasništvu Zagrebačke nadbiskupije, a taj dio ukradenih radova procijenjen je na 1,1 milijun njemačkih maraka.

- Mislim da je to krao iz osvete prema Crkvi. Ponavljam da je vjerovao u svoju sotonističku misiju – dodao je poznanik.

Milles je uhićen 1988. godine, a osuđen je 1989. godine. Zanimljiv je podatak da se, kad je izašao na slobodne dane, pokušao učlaniti u NSK.

image
Dragan Matic/Cropix

No, događaj koji će ostati u sjećanju HDZ-ovcu Ivanu Jarnjaku dogodio se 1994. godine, a 2008. godine prepričao ga je našoj novinarki.

Milles je tada sa svojim zatvorskim prijateljem Franjom Cepancem provalio u kuću na Krležinom gvozdu 11. Pokušali su opljačkati slike i novac, ali kad su otkriveni, bacili su se u bijeg. Policija je tragala za njima i tako je Milles u Jurjevskoj uspio oteti jednog policajca.

- Držali su ga tri do četiri sata - prisjetio se ranije za Jutarnji Jarnjak. On je tada bio ministar i odmah je došao na mjesto događaja i uspio je prekinuti tu talačku krizu.

- Ni s kim nije želio tada razgovarati. Bilo mi ga je čudno vidjeti s oružjem u rukama jer je bio nekako sitan i svilen. Rekao sam mu: ‘Kako to da se tako načitan čovjek primio oružja?’ Na to je reagirao. Rekao mi je da su tada bile druge okolnosti. Bojao se da će u zatvoru dobiti batine, pa nas je molio da mu pomognemo kako bi ga se premjestilo u drugi zatvor. Obećao sam mu da ćemo ga zaštititi i da neće dobiti batine – prepričao je prije nekoliko godina.

image
Jure Miskovic/Cropix

I možda su ga i zaštitili od batina, ali nisu ga mogli zaštititi od njega samog.

Naime, Milles je do tada već nekoliko puta, navodno, pokušao samoubojstvo, a najčudnije je kako je preživio ono koje je pokušao pet dana nakon otmice. Popeo se tada na dimnjak u zatvoru u Lipovici i skočio. Preživio je tada pad s 30-ak metara. No, 5. lipnja 1995. godine pronađen je mrtav u zatvorskoj bolnici u Svetošimunskoj. Uzrok smrti bila je prevelika doza pilula. Utvrđeno je da je to bilo samoubojstvo.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2020 16:49