Ove godine otok Lopud će od 17. do 19. rujna po treći put biti domaćin književnog festivala "Book Bridge" u organizaciji platforme "Ponta Lopud", koju je pokrenula i vodi Tilda Bogdanović. Nakon već dobro uhodanih lopudskih festivala filma u lipnju i jazza u kolovozu, pokrenut je i književni festival koji umjetnički vodi književnica Staša Aras. Od početka u organizaciji i osmišljavanju ovog festivala sudjeluje i irski doseljenik na Lopud James Candon, veliki entuzijast i zaljubljenik u književnost, koji je u posljednje dvije godine sa svoje strane odabrao i na Lopud doveo već dvadesetak irskih pisaca. Tako je "Lopud Book Bridge Festival" od početka ne samo mjesto predstavljanja hrvatskih i irskih pisaca nego i mjesto njihova uzajamnog upoznavanja i druženja.
"Ovogodišnji ‘Book Bridge Lopud‘ na otok dovodi i proslavljeni splitski program ‘Pričigin‘", najavljuje Staša Aras. "Kako je pričanje priča dio našeg mediteranskog mentaliteta, a s ‘Pričiginom‘ se pokazalo da lako okuplja i povezuje i autore i publiku raznih ukusa i profila, odlučili smo program ponuditi lopudskoj i, naravno, dubrovačkoj i turističkoj publici pod palicom Patricije Horvat." No, "storytelling" je i irska tradicija. James Candon uvijek će rado spomenuti pričanje priča u svojoj kući, kao i u pubovima, gdje se tradicionalno organiziraju takvi susreti.
"Ove ćemo godine povezati irsku i našu tradiciju pričanja priča, vidjeti razlike i sličnosti u ritmu i načinu, a ideja je da zadnje večeri pružimo priliku za zajednički spontani usmeni nastup", kaže Staša. "Festival uvijek nudi pripremljene programe, ali dok traje, jave se i mnoge nove ideje koje nastojimo realizirati u finišu."
Domaći autori
Od naših autora nastupit će Jelena Miholjević, Danijela Crljen, Ivana Lovrić Jović, Dario Harjaček, Marinko Koščec, Edi Matić i bosansko-hercegovački autor Faruk Šehić. Teme kojima će se "Book Bridge" ove godine baviti bit će ponovno identitet, pripadanje, sjećanje i traume koje iz toga proizlaze i nalaze mjesto u recentnoj literaturi.
"To su sve univerzalne teme", govori Staša, "ali načini njihove obrade su različiti, kao i pristupi i rukopisi. Marinka Košćeca smo s puno uspjeha čitali na čitateljskom klubu Dubrovačke knjižnice. A i osobno sam pohađala njegova radionice pisanja. Mislim da je on jedan od boljih naših romanopisaca i veselim se predstavljanju njegova novog romana ‘Preko mosta‘ koji je Marinko Krmpotić opisao kao ‘tehnotriler s elementima psihodrame i satire‘".
Na Lopud dolazi i Dario Harjaček, čiji je roman "Stotinu godina" o životu zagrebačke četvrti Trešnjevka kroz stoljeće promjena ideologija izišao prošle godine. "Meni je to jedan od najboljih romana koji kroničarski obrađuje konkretan prostor i ljude", kaže Staša. "Ideja je bila dovesti naše romanopisce koji ‘ne iskaču iz paštete‘, da se tako izrazim, čiji romani, zbog hiperprodukcije, nisu dobili dovoljno prostora, ljude koje bih voljela čuti i predstaviti publici jer smatram da imaju što reći."
Jelena Miholjević, puno poznatija kao glumica zagrebačkog kazališta Gavella, i još više s filma i televizije, zadnjih se par godina etablirala kao pjesnikinja. "Ona će čitati svoje nove pjesme. Njezinu novu zbirku ‘Taj glas‘ sam ja uredila i njen rad poznajem dosta dobro. Ona je osoba koja svojim radom i angažmanom inspirira i osvaja, nadam se da će je i Lopuđani tako doživjeti."
Dubrovačka jezikoslovka Ivana Lovrić Jović sudjelovala je u organizaciji dosadašnjih festivala, a pažnju publike privukla je svojim prvim romanom ‘Gledaj kako Lokrum pere zube‘ i uspjelom kazališnom adaptacijom. Ove će godine na Lopudu predstaviti svoj drugi roman ‘Devet receptora za gorko‘. "Roman je tek izišao", kaže Staša. "Imala sam priliku sudjelovati na promociji romana u Dubrovniku, pa je sasvim prirodno da ona, koja je i dio organizacijskog tima, predstavi svoj novi tekst na Lopudu. Njena tema propadanja, obiteljske traume, uklapa se vrlo dobro u naš ovogodišnji koncept". Uz Ivanu će iste večeri svoj posljednji roman "Deset tisuća koraka" predstaviti i Danijela Crljen, koja također pomaže u organizaciji.
Strani autori
Jedna od tema festivala bit će i "književnost kao sukob". "Sukob kao politička činjenica na ovim prostorima i književnost koja se na ovaj ili onaj način bavi posljedicama," kaže Staša. Martin Doyle, urednik književne rubrike lista "The Irish Times" i autor knjige intervjua s irskim piscima "A Hosting: Interviews with Irish Writers 1991-2025" govorit će o sukobima u Irskoj, dok će se književnik i novinar Faruk Šehić na istu temu osvrnuti u kontekstu Bosne i Hercegovine. "Trauma, oružani sukobi i način na koji se s tim nosi civilizacija", kaže Staša, "to je tema festivala. Faruk Šehić predstavit će svoje knjige ‘Zelenac‘ i ‘Krajina Mars‘ o svom iskustvu vojnika u ratu u Bosni i Hercegovini, a Edi Matić će, i kao autor i kao predsjednik Hrvatskog društva pisaca, govoriti o temi sukoba kao trendu i ‘izvoznom proizvodu‘."
Od irskih autora James Candon, suosnivač festivala, ove godine za program "Glasovi suvremene Irske" dovodi Sheilu Armstrong, Jessamine O‘Connor, Louise Nealon, Oonu Frawley, Shanea Tivenana i Aidana O‘Malleyja. O‘Malley je profesor na anglistici riječkog sveučilišta i autor prvog velikog pregleda irske literature u nas "Irska književnost i kultura, 1600.-2000.: Stvaralaštvo na jeziku kolonizatora," objavljenog 2021. Dolazi i zanimljiva, nagrađivana autorica Claire-Lise Kieffer, rođena u Francuskoj no njemačkih korijena, koja piše i živi u Irskoj, gdje je prošle godine objavila svoju prvu, hvaljenu knjigu priča "Tenterhooks". Svi irski gosti na festival sigurno ne bi došli u ovolikom broju da nije bilo pomoći irskog veleposlanstva u Zagrebu i veleposlanice Wendy Dorman-Smith.
Prošle godine javila se ideja o knjizi koja bi na engleskom i hrvatskom jeziku predstavila irske i hrvatske pisce, dosadašnje sudionike lopudskog književnog festivala. Ideju je prihvatio Seid Serdarević, pa će taj projekt izvesti njegova izdavačka kuća "Fraktura".
"O tom golemom poslu, pogotovo o onom njegovom ‘nevidljivom‘ dijelu koji se sastoji od cijelog niza zaduženja", kaže Staša, "razgovarat ćemo ove godine na festivalu."
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....