Ako ste se ikad zapitali koje je podrijetlo riječi "ološ", otkud glagol "pimplati", što u Dalmaciji znači "jarac" i trebate li se uvrijediti ako vas neki Osječanin nazove "janpikom", zanimat će vas knjiga "Najljepše hrvatske uvrede" akademika Pavla Pavličića, u izdanju Umjetničke organizacije Lađa od vode i pod uredničkom rukom književnice Julijane Matanović, stoji u priopćenju.
Kako pojašnjavaju, "kroz sedamdeset uvreda, od onih uvriježenih do pomalo zaboravljenih, Pavličić istražuje fluidnu, razigranu narav hrvatskog jezika, pritom ispisujući crtice iz vlastite i naše zajedničke povijesti".
"Kad prevedete koju našu psovku na strani jezik, izvorni govornik toga jezika zacijelo će se užasnuti. Ali, nama je ta drastičnost prirodna: mi jedni drugima psujemo majku i od dragosti i simpatije, a da se i ne govori kakve sve funkcije i nijanse može naša psovka imati. Tako je i sa svim drugim uvredama. Zato će mene ovdje manje zanimati kako je neka uvreda nastala, a više kako ona živi (ili kako je živjela), te što nam danas govori", pripovijeda autor u uvodu knjige.
Pavao Pavličić (1946.) jedan je od najplodnijih hrvatskih književnika. Autor je niza romana i kratkih priča ("Trojica u Trnju", "Dobri duh Zagreba", "Koraljna vrata", "Kronika provincijskog kazališta"...). Pisac potpisuje i scenarije za filmove "Ritam zločina", "Treći ključ", "San o ruži" te "Orao", među ostalim. Dio njegova opusa čine i memoarski tekstovi, posvećeni ponajviše njegovu zavičaju, mladosti i manifestacijama popularne kulture toga doba. Objavio je više od stotinu knjiga te je dobitnik najvažnijih nagrada i priznanja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....