Časopis Poezija, posvećen isključivo pjesništvu, obilježio je sinoć u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu svoj dvadeseti rođendan.
Na okruglom stolu o značenju časopisa za hrvatsko pjesništvo, tj. književnost, ali i kulturu, sudjelovali su njegovi pokretači, suradnici, ali i naši književnici, čiji su stihovi objavljivani u časopisu.
Irena Matijašević naglasila je kako je Poezija od samih početaka imala jedinstvenu ulogu - povezivati generacije.
- Ratna generacija nije imala svoj časopis, platformu koja bi pripadala upravo njima. Poče
Evelina Rudan, književnica i profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, osnivačima časopisa je na okruglom stolu poručila da su učinili čudo.
- U Hrvatskoj nismo imali puno časopisa koji su bili usredotočeni samo na jedan žanr. I to je važno jer hrvatska poezija nije lošija od proze, dapače, često je i bolja. Časopis je to iz godine u godinu pokazivao - ustvrdila je.
Pjesnik i urednik u Poeziji Damir Šodan podsjetio je na početne skepticizme s kojima su se suočavali.
- Na početku su nam govorili da nemamo budućnosti. A sada, nakon dvadeset godina, imamo i prošlost, i to ozbiljnu - rekao je.
Poezija inače izlazi od studenoga 2005. Časopis je od samog početka bio zamišljen kao svegeneracijski prostor koji objavljuje afirmirane i nove pjesnike, kritičare, teoretičare i prevoditelje. Glavni je urednik časopisa do 2020. bio Ervin Jahić, a naslijedio ga je Ivan Herceg koji je u svom govoru zahvalio svim suradnicima i bivšim urednicima te naglasio kako je Poezija ishodište i drugih važnih projekata koje su u HDP-u pokrenuli: Biblioteke Poezije, u kojoj je dosad objavljeno više od 100 knjiga, festivala Stih u regiji i međunarodne suradnje s više država te više važnih europskih festivala.
- Drago mi je što sam sudjelovao u pokretanju časopisa. Ideja se rodila 2005., dok sam bio predsjednik Društva. Razmišljao sam da, uz četiri etablirana časopisa koja su već postojala, treba pokrenuti jedan novi časopis namijenjen mladim piscima, nešto u duhu nekadašnjih Quoruma, Krugova ili Razloga - prisjetio se jedan od pokretača časopisa Velimir Visković.
Iz Ministarstva kulture za časopis je na početku osigurano 20.000 kuna za izdavanje prvog broja, odnosno njegovo pokretanje. Očekivali su da će ostatak posla morati raditi volonterski, no urednici su tada uspješno osigurali dodatna sponzorstva.
Književnik Miloš Đurđević je, prema njegovim riječima, predložio i prvi mogući naziv časopisa Kornjača, po pjesniku Danijelu Dragojeviću, no na na kraju je odlučeno da časopis nosi jednostavan, otvoren naziv: Poezija.
Na pitanje je li očekivao da će Poezija opstati dva desetljeća, Visković je odgovorio bez dvojbe: - Ovo je velik uspjeh. Ne samo redovita izdanja, nego i antologije, međunarodna izdanja na engleskom jeziku. Time se malo koji časopis može pohvaliti.
Od prvog broja Poezija je okupljala autore različitih generacija. Uredništvo je u početku činila pretežito mlađa postava, tada tridesetogodišnjaci, uz iskusnoga Tonka Maroevića koji je s njima bio od početka sve do smrti.
Danas je časopis i dalje snažno intergeneracijski, a mlađi autori nerijetko dobivaju središnju ulogu. U časopisu su se afirmirali mnogi pjesnici mlađe generacije koji su izrasli u prepoznatljive glasove hrvatske i europske književnosti.
Unatoč izazovima vremena u kojem tiskani časopisi sve teže pronalaze put do čitatelja, Poezija i dalje živi i nalazi svoju publiku.
- Svakako da društvene mreže mijenjaju način na koji cirkulira književnost, ali mnogi ih koriste vrlo pametno i kreativno. To može biti snažan alat za promociju poezije. Facebook, koliko god ga ljudi otpisivali, ostaje dominantno verbalna platforma i odlično mjesto za književni sadržaj -istaknuo je Visković te poručio mladim piscima: - Ustrajte. Tehnološka revolucija ne znači da književnost nestaje. Koristite dostupne platforme, budite prisutni i hrabri.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....