‘Pokazat ćemo rukopise iz ostavštine Miroslava Krleže, ali i hodati po adresama u Zagrebu gdje je živio‘

U tijeku je 15. Festival Miroslava Krleže, jednog od najznačajnijih hrvatskih pisaca u povijesti. Festival donosi niz događanja, uglavnom glumačkih izvedbi, vezanih za Krležu i njegovo stvaralaštvo.

Danas u 12 sati Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu predstavlja rukopisnu građu iz Krležine rukopisne ostavštine pohranjene u Zbirci rukopisa i starih knjiga. Trezor će privremeno napustiti "Aretej", "Izlet u Rusiju", "Glembajevi", "Glambajevi – proza", "Matvejević – Razgovori s Krležom", "Balade Petrice Kerempuha", "Deset krvavih godina", "Dnevnici, Evropa danas", "Na rubu pameti", "Kako stoje stvari", "Smrt doktora Fausta", "Smrt Petrice Kerempuha"...

Večer, od 21 sat, posjetitelji mogu provesti na predstavi "Događanja na nebu-razgovori s Krležom", koja se postavlja na dvorištu Akademije likovnih umjetnosti. Prema motivima "Razgovora s Krležom" Predraga Metvejevića, izvedbeni je tekst oblikovan kao kronologija nastanka knjige i predstavlja uvid u rađanje profesionalnog i prijateljskog odnosa između Krleže i autora knjige.

Glumci Hrvojka Begović i Luka Bulović koriste originalne tonske zapise te ih interpoliraju u izabrane dijelove "Razgovora s Krležom". Redateljska namjera ove inscenacije je, stoji u programskoj knjižici Festivala, "kroz čvrstu kronološku izvedbenu formu omogućiti suvremenom gledatelju jasan uvid u književno-publicistički materijal iz kojeg je izvedbeni tekst nastao kao i cjelinu Puta velikana hrvatske kulture".

Sutra, u isto vrijeme i na istome mjestu, glumac Dragan Despot interpretira monodramu prema predlošku Krležina romana "Na rubu pameti". Despot potpisuje dramaturšku obradu, režiju te izvedbu, dok je autor glazbe Arsen Dedić.

Despot se, kako je najavljeno, usredotočuje na životnu ispovijed intelektualca koji se usudio otvoreno suprotstaviti moralnoj hipokriziji malograđanskog društva i zbog toga podnosi nemilosrdnu osudu. "Iako su glupost i licemjerje svevremenske teme, važno je naglasiti kako Despot želi i uspijeva Krležu igrati upravo u odrazu našeg vremena", pojašnjeno je.

U nedjelju pak riječ preuzima glumac Adam Končić koji, u vlastitoj režiji, spaja šesnaest poznatih Krležinih Balada Petrice Kerempuha koje opisuju, među ostalim, i položaj kmeta i seljaka s kraja šesnaestog stoljeća. Riječ je, naime, o monodrami u kojoj glumac progovara kroz dvanaest likova, uživljavajući se u pojedine situacije bez upotrebe rekvizita ili kostimske presvlake.

6. srpnja, od 18 do 20 sati, sudionici će putovati Krležinim zagrebačkim adresama, od HNK do Krležina Gvozda 23.

Rođeni Zagrepčanin, Krleža je često mijenjao adrese. Rođen je u Radićevoj ulici, a djetinjstvo je proveo u Petrovoj i Degenovoj, u Ulici Nad lipom i na Britanskom trgu. Kasnije se seli u Deželićev prilaz, gdje provodi prve dane braka sa suprugom Belom. Poslije jednogodišnjeg boravka u Dugoj Rijeci, Miroslav i Bela Krleža kraće vrijeme žive u Prilazu te kratko kod Belinih roditelja u Đorđićevoj 16. Od 1922. do 1935. Krleža je u Kukovićevoj ulici 28 (Kraljice Marije 32, danas Hebrangovoj 32), u stanu u kojem je živjela njegova teta Josipa (Pepa) Horvat Navratil. Iz tog stana seli se 1935. u Mihanovićevu ulicu 16, gdje ostaje do rujna 1937. Sljedeća adresa Bele i Miroslava Krleže je Radišina ulica (danas Kneza Mislava) broj 14. Tijekom ratnih godina, Krleža se povremeno sklanja u Mallinovu ulicu kod obitelji dr. Berislava Borčića i na Zelengaj, u Sanatorij dr. Đure Vranešića. Od početka 1946. opet su u Kukovićevoj (tada Braće Kavurića) na broju 21. U Ulicu Gvozd Bela i Miroslav Krleža sele se ujesen 1952. i ostaju do smrti 1981.

Uz čitanje odlomaka iz djela koja su nastajala na raznim Krležinim zagrebačkim adresama, tijekom šetnje bit će riječi o povijesti kuća u kojima je pisac stanovao te o njegovu odnosu prema arhitekturi i kulturi stanovanja.