Srednja Europa

Priča o Lei Deutsch: u normalnim državama knjiga bi bila dio kurikuluma iz nastave povijesti

Lea Deutsch knjiga
 Srednja Europa
Martina Bitunjac prikupila je priličan broj novinskih izvještaja u kojima se hvalila Leina gluma, ali i pisma koja je slala djevojčica

O Lei Deutsch i njezinoj impresivnoj, ali kratkoj karijeri i tragičnoj sudbini zna se puno toga – jer bila je najpoznatija židovsko-hrvatska, dječja izvođačica međuratnog razdoblja. Zahvaljujući njezinu izvanrednom talentu, ili kako ju je zagrebački cionistički tjedni list Židov nazvao, zahvaljujući njezinoj „genijalnosti“, mlada je glumica bila proglašena „čudom od djeteta“. U dobi od svega pet godina stajala je na velikim kazališnim pozornicama i utjelovljivala u razdoblju nakon toga najrazličitije klasične i suvremene likove.


Oni koji su uspjeli vidjeti njezinu glumu proglašavali su je „fenomenom za sebe“. U devet godina umjetničkog djelovanja Lea Deutsch tumačila je bezbroj glavnih i sporednih uloga, i već kao tinejdžerica dobivala je pozive da umjetničku karijeru nastavi u Parizu i Tel Avivu, ali ona nije željela otići iz Zagreba.


A onda je stigla 1941., i stvorena je kvislinška Nezavisna Država Hrvatska, sa svojim rasnim zakonima, u kojoj su Židovi završili na crnim listama, pa tako i obitelj Lee Deutsch. Unatoč beznadnoj situaciji, Lea Deutsch i njezina obitelj vodili su neumornu bitku za preživljavanje i otpor, sve dok ona, njezina majka i njezin brat naposljetku nisu u svibnju 1943. bili uhićeni i deportirani u Auschwitz. Nekoć proslavljena glumica izgubila je život sa svega šesnaest godina. Kratki život Lee Deutsch ne pripovijeda samo priču žrtve holokausta, već i priču iznimne glumice i njezina umjetničkog okruženja. To je priča o borbi za preživljavanje u neljudskim vremenima, o birokratima i zločincima odanima sustavu, ali i o ljudima koji su pokazali građansku hrabrost te se suprotstavili ustaškom režimu. Međutim, osim jednog kamena spoticanja postavljenoga u jesen 2020. u jednoj ulici u središtu Zagreba, ispred dvokatnice u kojoj je Lea Deutsch živjela, danas ništa ne podsjeća na tog najmlađeg korifeja zagrebačkog kazališta i žrtvu hrvatskog fašizma i njemačkog nacionalsocijalizma.


Da tako ne ostane, pobrinula se Martina Bitunjac, docentica na Povijesnom odsjeku Sveučilišta u Potsdamu, s knjigom „Lea Deutsch - Dijete glume, glazbe i plesa“. Nakon što je Pavao Cindrić 2008. godine opisao Leinu životnu priču, a redatelj Branko Ivanda, oživio život Lee Deutsch i njezine kolegice Darije Gasteiger, po nacionalnosti Njemice, u igranom filmu „Lea i Darija“, Martina Bitunjac prikupila je popriličan broj novinskih izvještaja u kojima se hvalila Leina gluma, ali i turobna pisma koja je mlada djevojka slala ustaškim vlastima, u kojima je objašnjavala: „U mojoj roditeljskoj kući sastajalo se uvijek društvo samih Hrvata, a naročito hrvatskih glumačkih prvaka, pa nikada nisam ni pomišljala na drugo nego li da sam samo Hrvatica“. Nije joj bilo spasa, iako su njezino pismo podržali s nekoliko molećivih redaka i Nina Vavra-Bach, svećenik i pripadnik ustaša Dragan Marjanović, poznati hrvatski skladatelj Jakov Gotovac, Tonka Rukavina, predsjednica nacionalno-konzervativnog ženskog saveza „Katarina Zrinska“, te Hermina Pećina rođena Rukavina, sestra ustaškog pukovnika.

Lea Deutsch umrla je 1943. u transportu za Auschwitz, a ovakve knjige, u normalnim državama su dio kurikuluma iz nastave povijesti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. studeni 2022 08:58