Ruskog pisca Borisa Akunina tamošnje su vlasti proglasile "teroristom i ekstremistom" te "stranim agentom" koji širi lažne informacije o Rusiji i ruskoj vojsci.
Rusko ministarstvo pravosuđa dodalo je Akuninovo ime u registar "terorista i ekstremista" zbog njegovih komentara o ruskoj invaziji na Ukrajinu, krimen mu je što se "suprotstavio posebnoj vojnoj operaciji u Ukrajini", oputužuju ga i da je pomagao prikupiti pomoć ukrajinskoj vojsci.
67-godišnji pisac dobro je poznat i po obimnom opusu i po dugogodišnjem otvorenom kritiziranju vlasti Vladimira Putina.
Nekad je u Rusiji bio puno čitan autor, voljeli su njegove detektivske romane, sve dok ih ruske vlasti nisu zabranile.
Dugo je bilo nepoznato tko je Boris Akunin, da iza tog pseudonima zapravo stoji Grigor Čhartišvili, pisac gruzijskog podrijetla,
japanolog i esejist. Autor je, osokoljen uspjehom koji je postigao svojim knjigama, dao otkaz na mjestu urednika u stručnom časopisu i fokusirao se isključivo na pisanje.
Debitirao je u njegovim ranim četrdesetima, 1998. detektivskim romanom "Azazel" koji se događa u imperijalnoj Rusiji 19. stoljeća. Već je "Azazel" samo u Rusiji prodan u nekoliko milijuna primjeraka, potom je postao i globalno tražen.
Uslijedila je hiperprodukcija, otada neprestano piše i objavljuje. Unatoč brojnim knijga, Akunin, kaže kritika, piše kvalitetno.
U zadnjih dvadesetak godina napisao je desetine knjiga, među ostalim i deset zbriki špijunskih priča smještenih u Prvi svjetski rat, potom "Povijest ruske države" u devet tomova, romane o amaterskoj detektivki sestri Pelagiji.
Akuninov hrvatski izdavač V.B.Z. objavio je prvi i drugi roman iz trilogije o sestri Pelagiji, "Pelagija i bijeli buldog" te "Pelagija i crni monah", oba u prijevodu Igora Buljana.
"Teroristi su me prozvali teroristom", komentirao je potez ruskih vlasti Akunin koji živi u Londonu i odavno ponavlja da "Rusijom upravlja psihički nestabilan diktator čiju paranoju Rusija podržava".
