U nastavku donosimo:
- zašto ideje povjesničara Rutgera Bregmana izazivaju otpor i sporije ulaze u mainstream
- priču o budističkom redovniku Matthieu Ricardu i dilemi osobne sreće naspram koristi za zajednicu
- primjer odvjetnika Ralpha Nadera i što njegova karijera otkriva o izborima top talentâ
- što sociologinja Zeynep Tufekci zaključuje o prosvjedima i posljedicama iznenadnih mobilizacija
- lekcije iz povijesnih kampanja – od abolicionista do modernih stratega – i kako oblikuju moralnu ambiciju danas
Nevolja je svijeta da najbolji pravnici, konzultanti, programeri, bankari rijetko rade na najvažnijim problemima svijeta – bilo da je riječ o nestašici vode ili trgovini ljudima, otpornosti na antibiotike ili klimatskim promjenama. Završe u korporacijama i služe kapitalu.
Voljela bih kad bi Rutger Bregman bio citiran i uziman ozbiljno kao što je njegov kolega povjesničar Yuval Harari.
Bregman jest, doduše, odavno globalno poznat, ali ideje za koju se zalaže taj čovjek koji je ispred svog vremena i koji se tvrdoglavo bori za pošteniji i plemeniti svijet bitno su manje klikabilna tema, do mainstream medija i šire javnosti dopire puno polaganije.
Bregman je povjesničar koji oponentima djeluje kao naivčina, jer iz psihologe, povijesti, sociologije izvlači primjere i dokaze da su ...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....