Srednjoškolska učiteljica latinskog napisala je roman koji je upravo proglašen knjigom dekade u žanru fantastike

Društvena mreža za čitatelje knjiga, Goodreads, objavila je da su njezini korisnici „Kirku“, roman Madeline Miller, proglasili najboljom knjigom dekade u žanru fantastike. Od objave 2018. godine, roman je prikupio 1,4 milijuna ocjena, prosječna ocjena iznosi 4,22 zvjezdice, a knjiga ima čak 140 tisuća recencija.

Prema Goodreadsovom Data Teamu, odluka je donesena na temelju prosječne ocjene romana iznad 3,5 zvjezdice (što se postavlja kao prag kvalitete) i ukupnom shelvingu, odnosno broju korisnika koji su uz roman stavili oznaku da su ga pročitali ili ga trenutno čitaju.

Radnja romana počinje u kući Helija, boga Sunca i najmoćnijeg Titana, kojem se rađa kći Kirka, neobično dijete: ni moćna poput oca ni opako zamamna poput majke. Najveći podsmijeh izaziva Kirkin glas: toliko je kreštav da je i njezina majka Perza moli da šuti. Mnogo kasnije Hermes će objasniti Kirki da njezin glas nije kreštav, samo je ljudski, a bogovima koji govore u gromovima takav se glas čini slabašnim. Nakon toga Kirka pjeva glasnije na svom otoku Eeji, kamo je progna otac jer je bila toliko nesmotrena da prizna svoju pravu prirodu: ona je čarobnica, imao moć preobrazbe.

Na napuštenom otoku Kirka usavršava okultno umijeće, pripitomljava divlje zvijeri i s vremenom susreće mnoge od najslavnijih mitoloških likova, među kojima, naravno, i Odiseja. No Kirka nehotice navlači na sebe gnjev i ljudi i bogova, a kako bi zaštitila ono što najviše voli, mora skupiti svu snagu i jednom za svagda odlučiti želi li pripadati društvu bogova među kojima je rođena ili smrtnika koje je zavoljela.

U Homerovu tumačenju Kirka je najprije vještica, čarobnica, što muškarce pretvara u svinje, no poslije je gotovo uslužna domaćica: poslužuje i napaja muškarce, nakon što je Odisej prevari uz pomoć čarobne trave, moly. Da je samo do Homera, Kirka bi ostala takva, jednodimenzionalna, zlobna i možda luda, jer ništa ne objašnjava njezinu motivaciju za čarolije i preobrazbe. Publije Ovidije Nazon bio je ponešto dobrohotniji prema Kirki pa joj barem daje motivaciju i time dubinu, zbog čega se magistrica klasične filologije i književnosti Madeline Miller, u gradnji svoje Kirke, mnogo više oslanjala na Ovidijeve „Metamorfoze“, a manje na „Odiseju“.

Roman je u hrvatskom prijevodu Patricije Horvat 2019. godine objavila nakladnička kuća Profil, a tri godine kasnije Profil je objavio i roman prvijenac Madeline Miller, „Ahilejevu pjesmu“ u prijevodu Maje Šoljan, u kojem autorica pripovijeda o neprilagođenom mladom kraljeviću Patroklu koji je protjeran na dvor kralja Peleja gdje će se najprije sprijateljiti s Pelejevim sinom Ahilejem, a onda u njega i zaljubiti…

Drugi roman Madeline Miller, "Kirka", na hrvatskom je objavila nakladnička kuća Profil u prijevodu Patricije Horvat

/Profil

Madeline Miller (1978.) magistrirala je klasičnu književnost na Sveučilištu Brown, a više je od desetljeća srednjoškolcima predavala latinski, starogrčki te Shakespeareova djela. Živi u okolici Philadelphije. Njezini romani prevedeni su na više od dvadeset pet jezika, a za „Ahilejevu pjesma“, koja je prodana u milijun i pol primjeraka, dobila je nagradu Orange Prize for Fiction 2012. Prema „Kirki“ HBO snima televizijsku seriju, no nije poznato u kojoj je fazi snimanje niti kad će biti emitirana.